Srbija – Odlazak Malog Lazara

1. a. mand

Piše: Mate Kapović

Lazar Krstić je završio Yale, radio u konzultantskoj firmi u New Yorku, a onda bio kratko vrijeme srbijanski ministar financijâ, sa sljedećim ambicioznim planom potrebnih mjera:

-smanjenje mirovina za minimum 20 posto
-smanjenje plaće u javnom sektoru od najmanje 15 posto
-otpuštanje u naredne dvije godine 160.000 ljudi
-povećanje cijene struje za 30 posto

Prevejana lija premijer Vučić je, naravno, svjestan da je stvarni svijet ipak malo zajebaniji od toga kako ga promatra nadobudni mladac s Wall Streeta, znajući da bi takvo brutalno provođenje neoliberalnih mokrih snova na Balkanu (za razliku od npr. Latvije) u najgorem scenariju dovelo do značajnih socijalnih potresa*, a ako ništa drugo do pada vlade i sigurnog gubitka sljedećih izbora. Nije da Vučić sve to ne bi proveo da može, ali u praksi se mora ipak balansirat između vladajuće ideologije i realne provedivosti istih**. Pa je mali Lazar moro otić. Al nije greda, dobro će izgledat u CV-u na Wall Streetu što je bio godinu dana ministar financijâ pa makar i tamo negdje daleko na Balkanu…

————————————–

*Vjerojatno ima negdje na umu redoslijed velikih valova protesta “u regionu”: Hrvatska 2011, Slovenija 2012-3, BiH 2014, Srbija…?
**To je ono što desničari ne razumiju – kada se govori o neoliberalnoj politici u nekoj zemlji, to ne znači da je tamo stvarno već sve privatizirano, da nema više uopće javnog zdravstva, da je ukinuta sva socijala itd. To znači da se generalno pokušava provoditi politika liberalizacije, deregulacije i privatizacije (koju guraju i vanjski i unutrašnji ideološki faktori – od MMF-a i EU pa do domaćih “stručnjaka” i sl.), ali koliko će to biti stvarno uspješno ovisi o mnogo faktorâ – od nekakvih općih prilika i situacije u zemlji, kulturnog i povijesnog nasljeđa, lokalnih posebnosti svake zemlje, otpora odozdo koji postoji ili ne, sposobnosti same vlasti i njihovim politikantskim interesima itd. U svakom slučaju, iako je u bilo kojoj zemlji u Evropi je politički teško provedivo da se npr. odjednom ukine javno zdravstvo, to nikako ne znači da sama politika nije neoliberalna. Slično kako to što u Venecueli još nije izvršena eksproprijacija kapitalistâ ne znači da tamošnja vlast nije (pro)socijalistička ili da ne provodi (uspješno ili ne) socijalističku politiku.