Kao što se vidi na priloženoj karti Bosna i Hercegovina je pod Austrougarima bila podijeljena na 6 regija odnosno okruga, i to:

Sarajevski, Mostarski, Travnički. Dolnjotuzlanski, Banjalučki i Bihaćki okrug. Car Franjo Josip 1910. potvrđuje Zemaljski ustav Bosne i Hercegovine prema kojemu je ona ustrojena kao posebna austrougarska pokrajina. Imala je Bosanski sabor i Zemaljsku vladu na čijem je čelu bio zemaljski poglavar što ga je imenovao vladar. U to doba BiH je imala 1 898 044 stanovnika, od čega 22,8% katolika.

Samo tri godine nakon Berlinskog kongresa (1881.) Austro-Ugarska je potpisala Konkordat s Vatikanom o uvođenju svjetovne katoličke hijerarhije. Njime su franjevci, koje austrijske vlasti nisu držale pouzdanim političkim elementom, izgubili pozicije u BiH koje su godinama držali, te su se morali podvrgnuti novoj hijerarhiji.

Iste je godine uspostavljena redovita crkvena hijerarhija; za nadbiskupa vrhbosanskog imenovan je dr. Josip Stadler, a ukinuta su oba apostolska vikarijata – bosanski i hercegovački, kao i misijski oblici djelovanja. Umjesto njih uspostavljene su četiri nad/biskupije: Vrhbosanska sa sjedištem u Sarajevu te Banjolučka, Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska.

Šta je bila pozadina ove strategije i zašto je ta 1881. godina bila važnija od predhodnih pet stotina godina. Dobro osmišljeni politički „rezovi“ koje je te godine napravila Austrougarska uprava su imali za cilj premještanje „centralnih institucija“ iz Travnika u Sarajevo. Od te 1881. godine Sarajevo se počinje zvati prestonicom Bosne i Hercegovine.

KO SMO, ŠTO SMO?

Austrougarska uprava na čelu sa Benjaminom Kallayem je poticala stvaranje jedinstvene bosanske nacije i jezika čime se BiH nastojala što više izolirati od utjecaja Zagreba i Beograda. Dakle, Austrougari su tada sa Bosnom ozbiljno računali. Vukli su mudre poteze potajno se nadajući da je sljedećih pet vjekova uprave nad Bosnom njihovo. O Francu Ferdinandu i onim Kustinim „Pobunjenim anđelima“ ne bih ovom prigodom…

STO GODINA POSLIJE

Nakon ove karte iz 1895. dobivamo današnju geografsku kartu i novu podjelu koja je zapečačena Dejtonskim sporazumom iz 1995.

Naravno, Austrougari su onda bili u pravu jer je imperativ stvaranja Bosanske nacije ostao „kamen spoticanja“ sve do danas…

.

Priredio: MARKO RAGUŽ Sarajevo, 28. 06. 2024.