Piše: Veljko Krulčić

”Antifašistički strip u Jugoslaviji, od „Pionira“ do „Partizana” puni je naziv dokumentarne izložbe koja se 4. svibnja 2024. otvara u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu, u sklopu manifestacije Dani kantona.

Zlatko Grgić, zagrebački dizajner, je izložbu likovno oblikovao, kao i što je i autor njezina atraktivnog i originalnog plakata.

Osim navedene izložbe, paralelno će u Galeriji BKC-a biti postavljene izložbe: “Andrija Maurović i umjetnost antifašizma” i “Abdulah Kozić, Ahmet Muminović, “Male novine”… i antifašistički strip u BiH”.

Izložba ”Antifašistički strip u Jugoslaviji, od „Pionira“ do „Partizana” je zapravo presjek strip-produkcije, s geografskog području bivše Jugoslavije, produkcije koja je žanrovski vezana za tematiku koja se obično nazivala “ratnim stripom”, “partizanskim stripom” ili pak “stripom na temu NOB-a”. Ono “najbolje” i “najkarakterističnije”.

Iako su glavni centri stripa u bivšoj Jugoslaviji bili Beograd, Zagreb i Gornji Milanovac, a kasnije njima se priključio Novi Sad, antifašističke stripove osmišljavali su i crtali stripaši iz svih republika (današnjih država). Dakle, i strip-umjetnici iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije.

Izložba obuhvaća stripove, listove i autore (pa i urednike, te producente) u razdoblju od prvih ratnih godina (1942/43.) kada su se antifašistički stripovi počeli objavljivati u šapirografiranoj partizanskoj štampi namijenjenoj djeci („Pioniri“), nastavlja se pobjedom partizana i pojavom prvih ”antifašističkih” stripovi u regularnoj štampi (jedan od prvih je djelo scenariste Branka Ćopića i crtača Ive Kušanića u listu “Mi mladi”, odnosno ”Omladina”)… i proteže se skoro pola stoljeća nadalje, sve do kraja 80-ih godina, do posljednje epizode “Partizana” tandema Lebović – Radilović pod naslovom “Skarabej” koja je izlazila u nastavcima u subotnjim brojevima “Večernjeg lista” (Zagreb).

Crtači koji će sa svojim antifašističkim stripovima biti predstavljeni na izložbi su: Jules Radilović, Branislav Kerac, Abdulah Kozić, Ludvig Fišer, Borivoj Dovniković, Ivica Bednjanec, Ješa Milanović, Mile Topuz, Zdravko Sulić, Jelko Peternelj, Ivica Koljanin, Andrej Herman, Radovan Devlić, , Štefan Planinc, Bojan Kovačević, Zdenko Svirčić, Nikola Mitrović – Kokan, Desimir Žižović Buin, Adam Čurdinjakovic, Leo Korelc, Miša Marković, Fadil Hadžić, Milan Miletić, Sibin Slavković, Albert Kinert, Živorad Atanacković, Miki Muster, Radomir Petrović, Rajko Milošević, Drago Piskač, Branko Plavšić, Ljubomir Filipovski, Radič Mijatović, Stevica Živanov, Muharem Tursunović, Vladimir Herceg, Zdravko Zupan, Ahmet Muminović, Petar Radičević, Ivo Kušanić, Gustav Zechel, Andrija Maurović, Šetet Geza, Dušan Reljić, Slavka Bošnjaković, Ivet Šubić,Walter Neugebauer, Stanislav Ikonić, Željko Lordanić, S. Stipanović, Brana Nikolić, Žagar, Joško Marušić, Dragan Kalmarević, Saša Bizetić, Jerko Črne, Mladen Legin, Slaviša Ćirović, Zdenko Venturini, Mehmed Džihić, Teodor Trick, Đorđe Gorbunov, Sergej Solovjev, Milorad Dobrić, Rade Milošević, Dragan Stokić, Željko Graf, Bojan Šlegl…

Od strip-scenarista: Branko Čopić, Svetozar Obradović, Ivo Štivičić, Miodrag Milanović, Gordan Mihić, Đorđe Lebović, Aleksa Mikić, Marcel Čukli, Žika Mitrović, Srećko Jovanović, Slavko Komarica, Danilo Grujić, Radovan Timotijević, A. Radić, Josip Barković, Petar Aladžić, Danko Oblak, Frane Jurić, M. Madić, Ciril Gale, Draško Šaljić, Mahmut Konjhodžić, Dušan Zega, Rudi Aljinović, Ranko Simović, Miroslav Tafra, Tone Svetina, Vladimir Stipanović, Duda Vukojev, Stanko Radovanović, Vlado Dubravčić, Vicko Raspor, Ervin Rustemagić, Dragan Marković…

Njihovi antifašistički stripovi nisu se objavljivali samo u strip-izdanjima, nego i u dnevnim novinama, tjednicima, raznim magazinima, omladinskim listovima, vojnim magazinima…

U razdoblju Jugoslavije rijetki među njima su doživjeli svoje ukoričavanje u sveske ili albume, u svakom slučaju puno nedovoljno.

No, o značenju i popularnosti antifašističkih stripova govori podatak da su ga crtali skoro svi važniji domaći autori, ali i to što su postojale specijalizirane edicije (”Nikad robom“, “Bombaši”) koje su objavljivale stripove većinom s tom tematikom.

Ili što su pojedini ”partizanski” filmovi i tv-serije dobivali svoje strip-adaptacije (”Kapetan Leši”, “Valter brani Sarajevo”, “Obračun”, ”Kuda idu divlje svinje”, ”Otpisani”, ”Diverzanti”, ”Balkan ekspres”, “Most”).

Ili što je strip “Mirko i Slavko” postao i igrani film 1973. godine, nažalost neuspio, ali s jakom glumačkom i autorskom ekipom iza kamere.

Ili što su se znali organizirati i savezni Natječaji za strip s tematikom NOB-a (vojni list “Narodna armija” daleke 1957. godine).

Ili što su i brojna književna djela prenesena u strip (“Na zagrebačkoj fronti”, „Dečak iz mirne ulice“, ”Demonja”, ”Kurir s Psunja”, “Besmrtna mladost”, ”Rankov odred”, “Doživljaji Nikoletine Bursača”, “Sinovi slobode”…).

Sve to i podosta drugoga (neizostavan je naravno i serijal “Mirko i Slavko” i edicija “Nikad robom”; “Poručnik Tara” na mađarskom jeziku; izložba “NOB u jugoslavenskom stripu” 1986. u Beogradu čiji su autori Z. Zupan i Zoran Đukanović; foto-strip “Život druga Tita: Djetinjstvo”; memorabilija – npr. originalni scenarij Z. Furtingera za “Gusare na Atlantiku”; kako su “Dnevnik” i “Dečje novine” nudili svoje ratne stripove stranim izdavačima…) će biti prezentirano na izložbi ”Antifašistički strip u Jugoslaviji, od „Pionira“ do „Partizana”.

Na izložbi će se moći pročitati i što su o antifašističkim stripovima u svojim tekstovima zabilježili Žika Bogdanović, Alija Balta, Ljubomir Kljakić, Žarko Beker, Z. Zupan, Ahmet Muminović, Luka Rakojević, Ahmed Hrapović, Tihomir Tonković, pa čak i bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

Činjenica je da se danas, 33 godine nakon raspada Jugoslavije de facto na ruke mogu nabrojati albumi stripova na temu antifašizma iz razdoblja socijalizma koji su (iznova) objavljeni.

Drugim riječima – kako stoji u najavi Bosanskog kulturnog centra – veliki broj kvalitetnih i važnih antifašističkih stripova iz Jugoslavije ima sudbinu ”ropotarnice”, odnosno eventualno se mogu vidjeti u ”prašnjavim” kompletima listova u nekim od nacionalnih biblioteka, te će izložbom ”Antifašistički strip u Jugoslaviji, od „Pionira“ do „Partizana” mnogi od tih stripova opet dobiti ”pravo javnosti”.

Kao autor izložbe dodati ću – neka ih stripoljupci, javnost i stručna kritika ponovno procjene!

Zlatko Grgić, zagrebački dizajner, je izložbu likovno oblikovao, kao i što je i osmislio i realizirao njezin plakat.

Jasmin Duraković je direktor Bosanskog kulturnog centra u čijoj će Galeriji biti postavljena izložba, a u njenu realizaciju aktivno je uključena i kustosica BKC-a Una Popović.

Izložbe će se svakodnevno, od 4. svibnja 2024. u BKC-u moći razgledati zaključno s 25. svibnjem.