Piše: Marijan Grakalić

Već niz desetljeća postoji na Kvarneru tradicija književne periodike koja je u našim prilikama nezaobilazna. Dva ovogodišnja broja ”Književne Rijeke” pokazuju da mogu postojati kulturni časopisa unatoč slijepoj sili dividendi, banaka i tranzicijske ekonomije. Jasno je i to da vremena za kulturu nikad, kako se voli reći, nisu bila laka. Nisu kako se vidi ni sada. No u općem potopu duha i mogućnosti ovaj izdavački projekt prepoznaje se kao ona tako potrebna paluba na kojoj poput brodolomaca utočište pronalaze raznovrsni literarni koncepti i ideje. Što je svijet riječi i priča ako nema sadržaja, ako je zatvoren i skutren, i bačen u prizemlje modrene medijske halabuke. Zato institucija časopisa kao platforme za književno stvaralaštvo ne može biti prolaznom i usputnom stvari, kao što to jezik i kultura također nisu. Vidi se kako cijeli projekt posjeduje i onaj potrebni urednički prkos da se nipošto ne preda, da se brodi dalje unatoč svim našim Scilama i Haridbama kako bi se ostvarila ne samo objava književne produkcije već ista učinila komunikativnom i dostupnom. U tome pogledu neobično je važno istači kako se sada ”Književna Rijeka” ne pojavljuje tek kao časopis tiskan na papiru već i kao medij u elektronskom obliku na Internetu. Za svaku je pohvalu baš to što je ”Društvo hrvatskih književnika – Ogranak u Rijeci” koje je izdavač spomenutog časopisa, uvidjelo kako književna periodika ništa ne gubi već mnogo dobiva time da se može čitati u novim medijima i tako postati prisutnijom Cijeli koncept predsjednice ovog književnog društva Silvije Benković Peratove i glavnog urednika ”Književne Rijeke” Igora Žica pokazao se iznenađujuće uspješnim i stoga jer je prije prijetilo i to da se časopis posve ugasi. Za razliku od takve nemile sudbine on je ne samo iz broja u broj sve kvalitetniji nego i daleko čitaniji. Uostalom, Rijeka je grad u kojem su dugo nastajala vrijedna časopisna ostvarenja. Spomenimo samo da je tu godine 1920. tiskan futuristički časopis ”Yoga”, o odmah potom i ”La Fiumanelle” 1921. godine. Potom se pojavljuje časopis ”Delta”, a 1936. i ”Termini”. Nezaobilazno je i za književnost presudno spomenuti ”Riječki reviju” i časopis ”Kamov” koji izlaze šezdesetih, a potom i gotovo kultne ”Domete” koji su značajno oblikovali književnu i kulturnu scenu u periodu sedamdesetih i osamdesetih godina kako književnim prilozima, tako i teorijskim i povijesnim tekstovima i prijevodima. Devedesetih književnost svoje stranice pronalazi na palubi stranica časopisa ”Rival”, a danas u tu impozantnu tradiciju nesumnjivo ulaze ”La Batana”, ”Fluminensia” i sama ”Književna Rijeka”.