Piše: Marijan Grakalić

Možda tek treba sklopiti oči i ponadati se da je sve samo umor koji će proći zajedno sa zebnjama i vremenom koje odnosi nas same i sve drugo, pa i bližnje. U ratno doba 1991. godine Vesna Girardi Jurkić bila je prvo pomoćnik a potom i ministar kulture u tadašnjoj vladi nacionalnog jedinstva u kojoj su u to vrijeme balvana, paljenja čitavih sela i krvavih zlodjela bili predstavnici svih parlamentarnih stranaka. Vesna je bila prva žena u hrvatskoj vladi i osoba koja je poduzimala nevjerojatne napore glede evakuacije kulturnog nasljeđa iz ugroženih područja i njihovo zbrinjavanje. Nedugo prije toga bili smo u Velikom Taboru pod oružanom pratnjom osnovali udrugu ”Croatia nostra” koja je bila zamišljena kao dio veće europske perspektive očuvanja perivoja, parkova, palača, crkvi, dvoraca i svega ostalog što čini materijalnu kulturnu ostavštinu. Neću zaboraviti neodgodivi put u Split i na Brač baš za krvavog Uskrsa 1991. na Plitvicama kuda smo putovali unatoč mecima i prijetnjama tadašnje JNA.

Nepokolebljiva želja da se očuva baština i osobna hrabrost bile su istinske odlike Vesne Girardi Jurkić. U jeku ratnih prijetnji i borbi danonoćno je radila na spašavanju kulturnog blaga i evidenciji onoga što se događa. Bio je to ogroman posao kada se uzme u obzir kako je u doba agresije na Hrvatsku sustavno uništen golemi dio sakralne baštine, ali i mnogo drugog. Razrušeno je 1450 crkava i samostana od kojih su njih osam stotina do temelja. Zahvaljujući kulturogramu Republike Hrvatske koji je bio gotov još 1989. godine, sve se to moglo lakše pratiti i evidentirati, te također ono spašeno zbrinuti. Neizmjeran je doprinos Vesne Giradi Jurkić na tom području.

Vesna je diplomirala arheologiju i engleski jezik na Sveučilištu u Zagrebu 1968. godine, gdje je i 2000. doktorirala. Bavila se antičkom arheologijom a od 1979. pa do 1991. bila je direktor Arheološkoga muzeja Istre u Puli. Nakon ministarskog mandata, godine 1994. postaje prva veleposlanica Hrvatske pri UNESCO-u u Parizu gdje je bila sve do 2001. godine. Zahvaljujući njezinim inicijativama u listu svjetske kulturne baštine upisana je Eufrazijeva bazilika u Poreču, urbana cjelina grada Trogira te katedrala sv. Jakova zajedno sa srednjovjekovnom jezgrom Šibenika. Njena znanstvena pažnja bila je usmjerena na antički period, posebno na kultove i kultna središta Istre (Pula, Nezakcij i Poreč), te rimskoj ladanjskoj arhitekturi, nadgrobnim spomenicima o dekorativnoj plastici antičkih i kasno-antičkih nekropola. Objavila je više stotina znanstvenih radova i dugo godina uređivala časopis ”Histria archaeologica”. Zapaženi su i naslovi njenih knjiga: ”Pula” (1986), ”Arheologija i umjetnost Istre” (1986), ”Iz riznica umjetnosti Istre” (1989), ”Sjaj antičkih nekropola Istre” (2003), ”Duhovna kultura antičke Istre” (2005). Kao jedna od izuzetno vrijednih i uglednih ličnosti kulturnog života Istre i Hrvatske Vesna Girardi Jurkić odlikovana je sa sedam odlikovanja, počasna je građanka nekoliko gradova. Godine 2005. dobila je godišnju nagradu Hrvatskog arheološkoga društva.

Draga Vesna, bila ti laka naša istarska zemlja.