Piše: Krešimir Bauer

Na današnji dan 1542. Papa Pavao III. formirao inkviziciju – kongregaciju kardinala s ovlaštenjima za progon heretika, kako bi pojačao borbu protiv protestantizma.

Inkivzicija je pružila široke mogućnosti za osvete neprijateljstva, spletke, podlosti, pokvarenosti i drugih zala, a naročiti poticaj za “istragu” protiv “heretika” bila je njegova imovina. Zanimljiv je bio postupak utvrđivanja navoda da je netko „vještica“, nesretnu ženu stavili bi u kipuću vodu i ako bi ona vrištala, to bi bio siguran znak da je ona ujedno i vještica. Smatra se da je Inkvizicija oslobodila čovječanstvo od oko 40.000 vještica. (Spaljivanje vještica posebice je uzelo maha u Švicarskoj 4000, Poljskoj i Litvi 10,000, te u Njemačkoj čak 25,000.) Od Inkvizicije zbog neprihvaćanja dogmi spaljeni su svi koji su posumnjalli u Papinu neprikoslovenost ili bili znanstvenici i filozofi – sa ovim potonjima Crkva se proslavila spaljivanjem filozofa, mathematičara, astronoma Giordana Bruna, Najcrnije nedjelo na crnoj listi zločina Inkvizicije je sotonski okrutno kolinje zvano „Bartolomejska noć“ 1572. Prema nalogu pape i rimskih svećenika Francuski je kralj s mamicom odobrio i organizirao uoči dana svetog Bartolomeja jezivi masakr protestanata. U Parizu je on trajao punih sedam dana, a diljem Francuske pobijeno je 70 000 protestanata. Nakon takvih užasnih događaja, preživjelim protestantima su preostala samo dva rješenja: ili da se pokatoliče ili da se odsele iz Francuske (velik broj je otišao u današnju Kanadu, pokrajinu Quebec). Nešto stoljeća poslije slično se desilo u NDH pod patronatom Vatikana i skretanjem pogleda pred zločinima ustaša kardinala Stepinca.