Nevina subotnja šetnja

Photo: Marija Braut, Trg B.J.

Photo: Marija Braut, Trg B.J.

Piše: Krešo Galović

Sasvim nevina subotnja šetnja Vlaškom, Starom Vlaškom, Bakačevom ulicom, preko Šator-Trga J. B.-ga Jelačića, Ilicom do Britanca uz čvrsto obećanje, da neću zalaziti niti u jedan antikvarijat a kamoli obići štandove s antikvitetima na Britancu izjalovila se čim sam se pojavio na Iličkom placu. No lovina je zadovoljavajuća- „Biserčice, Priče hrvatske mladeži“ iz 1895. u izdanju Ferdinanda Roberta Auera te „Protiv struje” Milivoja Dežmana Ivanova iz 1903. godine. I Auer i Dežman značajni su protagonisti tzv. „prve hrvatske moderne“. Ferdinand R. Auer bio je poznati zagrebački nakladnik i knjižar. Otac je slikara Roberta Auera. Početkom 20. stoljeća otkupio je pola brijega između Rokova groblja i Nazorove ulice. Ondje je 1903. prema projektu Viktora Kovačića izgrađena tzv. „prva Vila Auer“, koja ne samo što je prva vila izgrađena pokraj nekadašnjeg Rokova groblja, već je i prva ranomodernistička vila u nas.

1dž11

Milivoj Dežman, Ivanov, liječnik, književnik, novinar i publicist jedan je od glavnih ideologa „prve hrvatske moderne“ odnosno predvodnika tzv.“mladih“. Autor je nekoliko pamfleta kojima je na prijelazu 19. u 20. stoljeće unio nemir među konzervativnom javnošću i predstavnicima tzv. „starih“. Osobito je svojim istupima iziritirano Izidora Kršnjavija, s kojim je tada u žestokoj polemici. Poznat je njegov poklič: “Zbacimo staro, jer nam nije donijelo žuđenu sreću tražimo nove vidike, ne bi li zagledali žuđeni raj”. Nakon 1905. napušta mladenačke ideale. Postaje dugogodišnji urednik „Obzora“, pa ravnatelj „Tipografije“. Jedan je od osnivača Hrvatskog novinarskog društva te jedan od inicijatora gradnje novinarskog doma. Također je osnovao prvo hrvatsko lječilište za tuberkulozu pluća na Brestovcu. Neuspjelo se okušao i u politici (podržao je Aleksandrovu diktaturu). Osobito se žestoko zavadio s Miroslavom Krležom, koji ironično piše o „dežmanoidima“ i sindromu „dekadentnog kozmopolitizma dežmanovske slobodne misli“. Odlično ga je portretirao Josip Horvat u knjigama: „Hrvatski panoptikum“ i „Živjeti u Hrvatskoj“.

Ilički plac

Ilički plac