Piše: Blažo Davidović
Alimentator se u starom audiju, gotovo refleksno, vozio polako prema beznađu i ponovno konstatirao da je u riječi alimentacija najvažnije ono ALI. Pušio je hercegovačku škiju i pjevao iz svog glasa, imitirajući Mick Jaggera … And the preacher said,You know you always have the lord by your side…Par strenđera, semafor koji dušu dirka, namiguje, treperi i plavo žmirka, mokri asfalt betonske spavaonice i njene oči u magli Josipe Lisac. Alimentator svakog mjeseca ponavlja istu radnju i službenica banke već ga dobro poznaje. Alimentator se nje boji, čak je mislio da je ona ubačena i da je dio tajne, opasne i mudre mreže njegove bivše.
– Opet ista svota? Hm… Dakle, toliko? Uvijek isto, uvijek isto – glagolji crnka na šalteru i alimentator se snuždi. Pokunji se i zamisli iznenađenje puno života. Negdje daleko. Možda sjedi u nekom kutu,na korneru Ulice Odljubljenih i Ulice Neznane i u ruci drži Jesenjina, čita ga pedantno, temeljito, polako, šapuće sebi u bradu, ponavlja stihove i vježba, priprema se za audiciju, za ulazak u nasmiješeni osmerac sa kormilarom od krokanta, koji vesla u daljinu, a cilj mu je početak svega.
Jer ljubav je sve što je bilo, što jeste i što će ikad biti.
Alimentatoru preostane četiri eura, nakon plaćene alimentacije i sjedne u obližnji kafić. Ali misli, ali on, ali ona, ali nikako da se smiri, pa opet zamisli Jaggera kako napući svoje usne.
So if you’re down on you’re luck, and you can’t harmonize
Find a girl with far away eyes, And if you’re downright disgusted
And life ain’t worth a dime ,Get a girl with far away eyes.
Ali očiju nigdje, ali travarica ne prija, alimentator ostavi četiri eura na stolu i odluta.
Ulicom Odljubljenih.
radio gornji grad 
