Volksdeutsche – Folksdojčeri, nacionalsocijalistički naziv za osobe njemačkog porijekla koje žive izvan teritorija reicha (njemačke države), a koji za razliku od Nijemaca u inozemstvu (Auslandsdeutsche) nisu posjedovali njemačko državljanstvo. Morali su biti „njemačke ili srodne krvi“, „govoriti njemačkim jezikom i svojom se voljom izjašnjavati kao pripadnici njemačke narodne i kulturne zajednice“. Pojmom Volksdeutschera, narodnosnih Nijemaca, obuhvaćane se najrazličitije grupe, od Nijemaca koji su djelimice još od Srednjeg vijeka bili stanovnici jugoistočne i istočne Europe preko onih koji su u 19. stoljeću iselili u prekomorske zemlje pa sve do građana Carstva koji su prisilno podvedeni stranom državljanstvu nakon prepuštanja teritorija slijedom Versailleskih ugovora, a koji su u tim zemljama domaćinima znali tvoriti manjine sa znatnom političkom težinom. Veze između Carstva i Volksdeutschera održavala su društva poput Narodnog saveza za nijemstvo u inozemstvu (Volksbund für das Deutschtum im Ausland), a od 1936. u prvom redu Središnji ured narodnosnih Nijemaca, Volksdeutsche Mittelstelle (Vomi).

Često težak položaj Volksdeutschera nacionalsocijalistička propaganda rado je koristila kao obrazloženje agresivne politike 3. reicha, primjerice tokom Sudetske krize ili agresije na Poljsku, no nije igrao nikakvu ulogu kada su  problemi primjerice u Južnom Tirolu ili u baltičkim državama kvarili sliku nakon Njemačko-sovjetskog pakta o nenapadanju. Baltički Nijemci su bili prva grupa Volksdeutschera koja je preseljena, kao i kasnije daljnjih 900 000 Volksdeutschera. Pri tome je izdana parola ”Heim ins Reich“, Doma u reich, ali je de facto najčešće značila naseljavanje u područja pod njemačkom okupacijom (npr. u Warthegau/Okreg Warcki), a pod konac rata izgon. On je pogodio i većinu nepreseljavanih Volksdeutschera, ukupno njih oko 7 milijuna, pri čemu ih je oko milijun izgubilo život.

Grosses Lexikon des Dritten Reiches / Veliki leksikon Trećeg reicha/, ur. Christian Zentner i Friedemann Bedürftig, Südwest Verlag, München 1985.Prijevod: Nenad Popović

Nap. prev. usporedi: