Ariziranje, nacionalsocijalistički naziv za prijenose židovske imovine  u njemačke ruke zbog „odžidovljavanja privrede“ (Entjudung der Wirtschaft). Židovi su arijskim zakonskim člankom i Nürnberškim zakonima bili uglavnom i velikom brzinom izbačeni iz javnog života, u privrednoj sferi bili su im, međutim, preostali neki rezervati, koji su odstranjeni putem ariziranja: 26.4.1938. naloženo je prijavljivanje židovske imovine vrednije od 5 000 maraka, a Židovima je ograničen pristup vlastitim bankovnim računima. 14.6.1938. ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je nalog da se popišu sva židovska poduzeća. Država je kao prodajnu cijenu određivala tek postotke njihove prometne vrijednosti i raznim stupnjevima pritiska brinula za prodaju samo poželjnim osobama. U velike „dobitnike ariziranja“ ubrajaju se koncern IG Farben, Grupa Flick, velike banke i drugi. Dobit od ariziranja poduzeća morala se uplatiti na blokirane račune i njima su se židovski vlasnici mogli koristiti u ograničenoj visini, pa je ariziranje u krajnjoj liniji predstavljalo izvlaštenje bez odštete.

Grosses Lexikon des Dritten Reiches / Veliki leksikon Trećeg reicha/, ur. Christian Zentner i Friedemann Bedürftig, Südwest Verlag, München 1985. Prijevod: Nenad Popović

Nap. prev. Usporedi: