Austrofašizam, austrijska inačica fašizma, koju između ostalog reprezentiraju naoružane samoobrambene jedinice domobrana (Heimwehr) iz dvadesetih i tridesetih godina. Ideologija austrofašizma na početku se je napajala iz nacionalističkih izvora i narodnosnih (völkisch) ideja nakon sloma habsburške višenacionalne države. Protiv demokratskog novog početka i marksističkih elementa u ustavu i u vladi, u domobranskim jedinicama okupili su se raznorodni protestni potencijali. Uz potporu Kršćanskih socijalista i Velikonijemaca a pomagane od industrije, domobranske formacije razvile su se u borbene trupe građanskog tabora suprotstavljene Socijaldemokratima i Republikanskom obrambenom savezu. Fašističke tendencije dosegle su vrhunac nakon srpanjskih nemira 1927. godine pod utjecajem kruga oko Othmara Spanna. Tad je potekla i masivna financijska pomoć iz fašističke Italije, čiji se programatski utjecaj osjetio u takozvanoj Korneuburškoj prisezi od 18. 5. 1930.: odbijanje parlamentarizma, zahtjev za preuzimanjem vlasti u državi, prevladavanje liberalno-kapitalističkog privrednog sistema, klasne borbe, princip vođe (Führerprinzip).
Sličnosti između austrofašizma i ranog nacionalsocijalizma ne mogu se previdjeti, ali u daljnjem razvoju austrofašizma ka austrijskoj staleškoj državi postalo je vidljivo i i ono što ih razlikuje: katoličko i građansko utemeljenje austrofašizma, koje je proizvelo staleški ustav Austrije 1.5.1934. godine pod kancelarom Dolfussom, dovelo je do nepremostive suprotnosti naspram nacionalsocijalizmu. Domobranske formacije, čiji su se neki dijelovi još 1933. godine priključili nacionalsocijalistima, 25.7.1934. aktivno su sudjelovale u slamanju nacionalsocijalističkog puča. Pripadnici NSDAP-a su potom ispunili logore za interniranje političkih protivnika (Anhaltelager). Obrnuto, Othmar Spann, ideološki otac austrofašizma, nakon Pripojenja (Anschluss) 1938. godine je pak uhapšen i izrečena mu je zabrana nastavnog djelovanja, a vođa domobranstva Starhemberg otišao je u emigraciju.
Grosses Lexikon des Dritten Reiches / Veliki leksikon Trećeg reicha/, ur. Christian Zentner i Friedemann Bedürftig, Südwest Verlag, München 1985. Prijevod: Nenad Popović
Nap. prev. Usporedi:
radio gornji grad 
