Žarko Jovanovski: ZAŠTO OVE GODINE NISAM BIO NA DRŽAVNOM PRVENSTVU U SLAM POEZIJI (A VRLO VJEROJATNO NEĆU BITI NI SLJEDEĆE)?

13575976_972853259500575_6284833539854729939_o

ZAŠTO OVE GODINE NISAM BIO NA DRŽAVNOM PRVENSTVU U SLAM POEZIJI (A VRLO VJEROJATNO NEĆU BITI NI SLJEDEĆE)?

Treba razjasniti zašto ove godine na Državnom prvenstvu u slam poeziji nije bilo ni mene ni mnogih kvalitetnih slam pjesnika koji inače nastupaju pod normalno.

Jednostavno – bojkotirali smo manifestaciju.

Zašto?

Nisu ispunjeni osnovni uvjeti koje smo postavili pred organizatore i koji bi osigurali pošteno natjecanje.

Tražili smo, nas sedam-osam, da članovi organizacije natjecanja ne mogu biti članovi žirija. Uočeno je da su članovi stručnog žirija ujedno i izdavači, odnosno pisci predgovora za knjige kolega. To je najobičniji sukob interesa. Ako nekome tko je na sceni izdaješ knjige postoji sumnja u to da ćeš biti objektivan u ocjenjivanju. Odbijeno je sa smiješnim argumentom da je splitska DADAnti dobila novac (od koga ne znam) za ovakav format natjecanja (drugim riječima za nepošteno natjecanje). Dali smo i opciju da žiri bude isključivo publika s napomenom da se prvenstvo izmjesti u neki “neutralni” grad iz kojeg nema natjecatelja. Odbijeno je.

Tražili smo da se promijeni datum natjecanja i da se sve organizira u rujnu jer sve što se dešava u Zagrebu u srpnju a ovisi o mlađoj publici osuđeno je na slab posjet (pa je l’ radimo slam da bi masturbirali sami na sebe ili zbog publike?). Odbijeno je.

Dalje, tražili smo da se priznaju rezultati prva dva državna natjecanja i da ovo bude četvrto prvenstvo, a ne drugo. DADAnti su odgovorili da to ne dolazi u obzir jer prva dva natjecanja nisu bila sa zastupljenima iz cijele države. Da pokažem koliko je to besmisleno, ilustrirat ću to ovime – je li nepošteno Državno prvenstvo u hokeju na travi za žene ako u njemu sudjeluju samo timovi iz Zagreba i Zeline? A to je fakat. Je l’ netko kriv što nema ženske hokejaške ekipe iz Istre ili iz Osijeka i je li zato natjecanje neregularno?

Tražili smo da se, po uzoru na natjecanja u slam poeziji širom svijeta, najviša i najniža ocjena brišu iz zbroja (kako bi se izbjegle navijačke strasti članova žirija). Prihvaćeno je ali ne znam je li provedeno jer nisam bio na natjecanju. Provedeno je, bez da je itko pitao natjecatelje o mišljenju, ocjenjivanje od 1 do 5 – makar je prošle godine bilo do deset što ipak daje veću mogućnost žiriju u nijansiranju kvalitete natjecatelja.

Ni prošle godine nije bilo poštenog natjecanja. Stručni žiri je bio i prošle i ove godine isti. Ono glupavo pravilo koje ne vrijedi nigdje u svijetu za slam natjecanja o kažnjavanju čitanja s automatskim bodom manje, dovelo je, rekao bih planski od strane splitskog dijela organizacije natjecanja, do diskreditacije nekih natjecatelja. O pojavi nekih natjecatelja na sceni s rekvizitima, što je inače u natjecanjima slam pjesnika zabranjeno širom svijeta – neću ni govoriti.

I što je na kraju rezultat takvog ponašanja organizatora i njihove samovolje? Rezultat je potpuni raspad nacionalne slamerske scene.

Svečano obećajem da više nikada neću nastupiti na Državnom prvenstvu u slam poeziji dok ga organiziraju sadašnji organizatori (DADAnti i URK) jer su pokazali samovolju, nespremnost na organizaciju poštenog natjecanja i nespremnost na dijalog sa scenom.