Najveći pojedinačni trg u Zagrebu, oaza zelenila i ptica, omiljeno okupljalište stanovnika Zagreba, ali i jedinstveno hortikulturno ostvarenje i virtuozno urbanistički osmišljen prostor, sve je to omiljeni Krešimirac. Između ostalog i mjesto gdje ćemo, uz Zrinjevac i Botanički vrt, naći najbolje utočište od vrelog ljetnog sunca i gradske vreve, gdje možemo umiriti misli uz vodu ili sjediti na klupi dok se djeca igraju na najstarijem javnom dječjem igralištu u zemlji. Sve te vrijednosti i kvalitete odavno su prepoznate, pa je Park Petra Krešimira IV. zaštićen ne samo kao dio povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, nego i kao spomenik parkovne arhitekture i upisan u registar zaštićenih prirodnih područja.

Međutim, upravo je ovaj park sastavni dio projekta takozvanog „Pješačkog centra izvrsnosti“, kojeg gradske vlasti i dalje uporno skrivaju od očiju javnosti. Sudeći po načinu realizacije prve faze ovog projekta, odnosno „uređenja“ parka na Trgu žrtava fašizma koji je, kao i Krešimirac djelo krajobraznog arhitekta Cirila Jegliča, lako je moguće da ćemo dobiti još jedan hladan i sterilan prostor koji služi za pokazivanje turistima, a ne za nas, građanke i građane. Ne smijemo dozvoliti da javnost i stručna javnost i ovog puta budu izostavljeni iz bilo kakve javne rasprave i zato ćemo još glasnije inzistirati da se sve faze realizacije projekta takozvanog „Pješačkog centra izvrsnosti“ pokažu javnosti i izvedu na transparentan način. Neizmjerno je važno da nas se uključi što više! Ne smijemo dozvoliti devastaciju još jednog vrijednog javnog prostora!

Za sve one koji žele znati nešto više o nastanku ovog jedinstvenog mjesta, donosimo kratak povijesni pregled.

Krešimirac je početkom XX. stoljeća bio rubni prostor grada sa sajmištem. Ovakav kakvog ga danas poznajemo nastao je planskim širenjem Zagreba prema istoku kada je unutar pravilne mreže ulica formiran dijagonalni potez reguliranog toka potoka Medveščak. Upravo na tom potezu nastala su dva značajna trga – današnji Trg žrtava fašizma i Trg Petra Krešimira IV.

Svjestan položaja i važnosti budućeg javnog prostora, grad je raspisao prvi parkovni natječaj u Kraljevini Jugoslaviji na kojem je pobijedio projekt Cirila Jegliča, renomiranog slovenskog krajobraznog arhitekta. Projekt je realiziran 1937.-38. godine i predstavlja prvi moderni gradski perivoj u zemlji, s izrazitom socijalnom namjenom, za razliku dotadašnjih dekorativnih, reprezentativno oblikovanih parkova.

Temeljno prostorno obilježje i potencijalno loša okolnost za cjelovitost novog parka jest činjenica da ga dijagonalno presjeca značajna gradska prometnica. Kao vrstan arhitekt Jeglič je taj nedostatak uspješno minimizirao i osmislio park dvojnog karaktera, s dvije potpuno različite cjeline individualnih obilježja. Jugozapadnu, veću cjelinu osmislio je kao pejzažno oblikovan park, dok je sjeveroistočnu manju cjelinu podijelo na tri pravilna dijela: cvjetni vrt za odrasle, središnji parterni vrt i dječje igralište, prvo realizirano u Zagrebu i Hrvatskoj.

U jugozapadnom pejzažno oblikovanom dijelu parka dominira središnja livada omeđena bogatim krošnjama i zavojitim stazama. U uređenju je korišteno preko 80 različitih vrsta drveća i grmlja, od kojih možemo izdvojiti stablo ginka visoko 20 metara i jedno od najljepših pojedinačnih stabala u Zagrebu, osobito u jesen.

U središtu sjeveroistočnog dijela parka je parterni vrt s ružičnjakom u produžetku središnje osi zgrade Državne trgovačke akademije, danas Ministarstva obrane., obrubljen gustom živicom s nišama za sjedenje. Istočno od njega je prvo realizirano dječje igralište u zemlji koje je postalo prototip modernog i suvremenog rješenja dječjih igrališta. U njemu se nalazio plitki bazen koji je danas zatrpan, a na ulazu je 1939. godine postavljena skulptura Mali dječak, autora Emila Bohutinskog. Treća cjelina ovog dijela, cvjetni vrt za odrasle, još je jedna novost u oblikovanju. I on je geometrijskog karaktera, a glavni elementi uređenja su bazen i fontana Kozmički ciklus vode Josipa Seisela i Cirila Jegliča, uz koje je smještena pergola i prostor za sjedenje i opuštanje.

Nakon završetka radova na uređenju drveće je polako raslo i podizalo se, a bogate razrasle krošnje su prostor presječen prometnicom vizualno i funkcionalno povezale u jedinstvenu cjelinu. Budući da se radi o živom prostoru koji se neprekidno mijenja, potrebno ga je redovito održavati i brinuti se o biljnom fondu. Prva ozbiljnija obnova parka bila je 1979. godine i vodila se rekonstrukcijom izvornog stanja uz manje intervencije na obodnim pločnicima i dopunu dijela vegetacije i urbane opreme. Nakon projekta sanacije i obnove iz 1991. godine perivoj je ostao devastiran nekvalitetnom izvedbom i postavljanjem kontejnera unutar perivoja. Posljednji projekt obnove je iz 1997. godine, a na temelju njega je prije dvije godine obnovljen bazen i fontana Kozmički ciklus vode.

Krešimirov perivoj posljednje je veliko ostvarenje parkovne arhitekture Zagreba. Nositelj je identiteta cijelog jednog dijela grada i jedno od prvih ostvarenja modernoga gradskog perivoja, u kojemu su dobro shvaćene i realizirane sadržajne i socijalne potrebe modernog grada. Zbog toga je neizmjerno važno da se prema ovom prostoru odnosimo onako kako zaslužuje – promišljeno, stručno, s pažnjom i prema ljudima i prema drveću i prema pticama.

Literatura:

Zrinka Barišić: Trg kralja Petra Krešimira IV. u Zagrebu, Urbanističko-arhitektonska i perivojna geneza, Časopis Prostor, 10/2002