Uvod u vještice i metafore

Sudbina je bliskost koja se ne može odvojiti od nas samih. U primjeru vještica ponajviše nas obuzme ona skopčana s nebrojenim tragičnim sudbinama kakva prati odbačene, proskribirane, izdane, izgnane, ubijene i na svaki način kažnjene. Čarobnjaštvo odnosno magija zbog koje su žrtve predane inkviziciji ili drugim krvnicima najčešće je povezana s neposrednom spoznajom svijeta. S prekoračenjem iz okvira i iskustva poželjna, zacrtana, uvriježena, moralna, etička, estetska, seksualna i uopće vladajuća društvena i vjerskoga obrasca.

Metafora vještice odnosi se na dijakroničnu netrpeljivost i neprijateljstvo prema nesputanom i izravnom, neposrednom i nepoželjnom stavu, uvidu, iskustvu ili, osjećajnosti. Dominantni i autoritarni društveni karakter oduvijek proizvodi neprijatelje da bi opravdao razlog vlastita postojanja. Obeshrabren takvom poviješću Kafka napominje kako će se Mesija pojaviti tek onda kada više neće biti neophodan. Dakle, onda kada najneobuzdaniji individualizam vjere i mišljenja bude moguć. Jer, do tada smo svi podjednake žrtve anakronih mržnji koje dovode u pitanje i dokidaju postojane svega i svakog drugačijeg.

Budući da se u našoj maloj sredini posljednjih desetljeća putem manje-više neograničena govora mržnje sve učestalije proizvode i progone ”vještice”, dakle, mnogi i svi drugi koji nisu osvjedočeni (ili lojalni) Hrvati (i katolici), uzeli smo upravo vještice i njihove metafore za literarnu temu ovog, šestog po redu, Gornjogradskoga književnog festivala. Jer, njegovanje različitosti važna je žiška ljudske svijesti i nužna obrana od svuda raširena nacionalna apokaliptička mentaliteta.

Vidljivo se i po pismenom nasljeđu da su vještice i metafore oduvijek su bile važne književne, povijesne, znanstvene i kulturološke teme u nas. Tako je jedan od najpopularnijih hrvatskih romana upravo je onaj Marije Jurić Zagorke: ”Grička vještica” koji naglašava potrebu otklona od nepravdi, a jedna od najboljih povijesnih studija, knjiga prof. Vladimira Bayera, ”Ugovor s Đavlom – Procesi protiv čarobnjaka u Evropi, a napose u Hrvatskoj”.

Nadamo se da će i ovaj Zbornik priređen iz radova autorske književne, poetske i znanstvene produkcije makar malo doprinijeti boljoj percepciji i uvidu u suštinu problema.

Marijan Grakalić