ZAŠTO JE RIJEKA IZABRALA KRONOLOGIJSKU SVOJE STOLJETNE ZGODOVINE KAO OSNOV SAMOPREZENTACIJE U GODINI EPK?

Piše: Romano Bolković

Kao što je u proslovu Statuta Istarske županije* Hrvatska uvrštena u kronologiju od Histra do Nina Jakovičića, e da bi se kazalo da je to tek jedna od država na tom ozemlju, ni prva pa valjda ni zadnja, tako se i sada ponovio taj prosede, e da bi se kazalo da je Rijeka bila u sedam država, pa će moguće i u osmoj.

Naravno, to je mogao učiniti i Zagreb učiniti za Univerzijade, jer je i on bio u KundK, u Kraljevini, U NDH, u FNRJ, u SFRJ, pa eto, države se mijenjaju, mogao je to učiniti Split za Mediteranskih igara, pače Split ponajprije, od Dioklecijana do Stane Dolanca, mogao je to učiniti bilo koji grad ove zemlje u bilo kojoj sličnoj prigodi, ali, gle čuda, jedino u Istri i na Kvarneru biva važno da su Istra i Kvarner tu, a države dolaze i odlaze! S njima, povijesno iskustvo nas uči, otići će ako Bog da i Hrvatska, vrajžom kurjerom ka ju je dovela.

To je dakle ta istina: države nastaju i nestaju.

Imali nekoga tko to ovdje ne zna?

Pa Krleža je napisao da tko ovdje kani posaditi drvo mora računati s time da će mu ga za života posjeći.

Smoje kroz usta Meštra govori kako se taj nije maknuo iz brijačnice, a živio je u ne znam koliko država.

I sad je baš Rijeka našla zgodu da istakne tu zapretanu, tako strogo čuvanu tajnu i istinu naše povijesti!

Ili je – da ne omalovažimo Fiumane – uz Yugoyogu, Manifest i zvijezdu našla načina da progovori o Jugoslaviji, da je impostira kao lajtmotiv EPK, koji će progovoriti u niz programa, poput ovih gorespomenutih ingenioznih propitivanja socijalističkih poza u kapitalističkoj stvarnosti ili što i kako već.

Sve u svemu: zato je kronologija programski temelj EPK u Rijeci.
____________________

* SKUPŠTINA ISTARSKE ŽUPANIJE
polazeći od toga da je

ISTRA povijesna pokrajina čija se posebnost i osobitost očitovala kroz čitavu njezinu povijest, a posebice kao:

područje koje nastanjuju Histri u antičko doba,
X. regija “Venetia et Histria” za vrijeme Rimskog carstva (I.-V. stoljeće),
Grofovija za vrijeme Franaka (788 g. – 952. g.),
Markgrofovija za vrijeme Franaka (788. g. –952.g.),
Markgrofovija od XI. st. pod raznim laičkim i crkvenim dinastijama, od početka XIII. st. pod Akvilejskim patrijarsima,
Grofovija Pazin pod Goričkim grofovima i Habsburgovcima (XII. st. – XVIII. st.)
područje visoke samouprave istarskih primorskih gradova za vrijeme Venecije, (X. st. – XVIII. st.)
Pokrajina za vrijeme Austrije (1797. g.-1805. g.)
Istarski departman u Kraljevini Italiji (1806.g. – 1809. g.) i Ilirska provincija (1809.g.-1813.g.) za vrijeme Napoleona,
Istarski Okrug u sastavu oblasti “Austrijsko primorje” za vrijeme Austrije (1813.g.-1825.g.)
Istarski Okrug u vrijeme Austro-Ugarske (1825.g.-1860.g.)
Pokrajina Istra sa zemaljskim Istarskim saborom sa sjedištem u Poreču (1861.g.-1918.) za vrijeme Austro-Ugarske,
Provincija Pula za vrijeme Kraljevine Italije (1918.g.-1943.g.),
područje djelovanja Pokrajinske narodne skupštine kao Istarskog sabora i Pokrajinskog NOO za Istru (1943.g.-1945.g.),
Kotara Pula, dio Kotara Rijeka, dio Slobodnog teritorija Trsta te drugim oblicima samouprave u Hrvatskoj za vrijeme Jugoslavije (1945.g.-1992.g.)
Istarska županija u Republici Hrvatskoj (1993.g.).