Za studija filozofije studirate i filozofiju politike. Nju je briljatno predavao profesor Žarko Puhovski. Šteta što ta predavanja nisu ukoričena, što Puhovski nije napisao neki Uvod u filofoziju politike: koliko ima tvrd jezik pišući, toliko ima gibak jezik u govoru: ako postoji ilustrativan, briljantan predavač koji studentima umije prenijeti svaku misao, to je svakako Žarko Puhovski.

Sjećam se desetaka i desetaka njegovih opaski kojima bi i najsporijima u učionici postalo jasno o čemu je riječ; recimo, opaska da i “bagra ima ljudska prava”. Sjajno!

Otkako sam to naučio, uvijek uvažavam idiote, imbecile i morone, kako bi debile klasificirao Žižek ( https://thequietus.com/articles/09068-zizek-less-than-nothing-reading-cafe-oto-preview ); OK, nisu sve budale bagra, niti se bagru dade svesti na glupane, ali, čemu cjepidlačenje? Kreteni će uvijek krenuti putem bagre, čim se svjetina stane valjati realnim ili virtualnim magistralnim pravcima nowhere fast.

Da skratim uvod: kaže meni čovjek jučer nakon emisije da nije zadovoljan time što nisam inzistirao na pitanju uhljeba, točnije na odgovoru.

Ja sad stanem, jer jebiga, baš sam a propos uhljeba ispričao u eter priču kako je pametni Viktor Ivančić jednom rekao da postoje novinari “nezainteresirani za sudbinu svojih pitanja”, pa kako ja nisam od tih, evo, ponovit ću pitanje o uhljebima i doslovno ih spominjući, da se sasvim jasno razumijemo, sugovornik i ja.

Nu, kako veli Hrvoje Hribar:

“U Tv-Dnevniku prognoza vremena nastupa prerano. Osjećaj manjka informacija je nesvjesni izraz želje za konačnom informacijom. Ne onom koja bi bila potpunija, već onom koja bi izvijestila o kraju čitavog ovog povijesnog mučenja. Vrijeme pred televizorom, to je čekanje na nemoguću obavijest”.

Ali tko je subjekt tog čekanja?

Hribar i to tumači:

“Oni koji bi radije pili u gostionici, oni koji bi radije vodili ljubav, oni koji bi radije bili u kinu, oni koji bi radije razgovarali, oni također gledaju tv, jer ne mogu ono što bi radije činili. Oni su osvetoljubivi. Kad smisle kritičku primjedbu o lošem programu, inzistirat će na njoj, sve dok im nešto drugo ne padne na pamet, a to je dugo vremena.”

“Pred ekranom sjedi nadrkani subjekt: a) ništa ne može poduzeti; b) malo razumije, pa se na zna što bi učinio da može.”

Eto, sve je to objasnio Hribar, još 1989., da ne velite da sam ja.

Dakle, neki moji gosti, obično profesori FPZG, a najčešće oni koji predaju predmete koji imaju veze s komunikologijom i srodnim praznovjerjima, odnesu scenarij moje emisije doma, kao da pokažu studentima. Neki to i učine. Navodno nitko to tako pomno ne piše, iako ja ne razumijem što onda ljudi pišu svojim redateljima, koji su s onu stranu studija, ako ne pišu ovakve upute. Unutar tih naputaka nalaze se i pitanja. Pitanja uvijek pišem opširnije no što ih postavljam, jer a) ne želim krasti vrijeme emisije sugovorniku, budući da smo tu zbog njega, a ne mene, b) jer ispisujući cijeli izvod sebi pripravim i potpitanja, c) pišući izvod a ne samo pitanje ispisujem i logičan slijed pitanja – intervju je cjelina, ne suma pitanja, i svaki intervju mora biti više od zbroja dijelova: cijeli taj tekst uronjen je u konkretan dnevni kontekst, i već sutra taj intervju može biti passe, ili bi ga se sasvim drukčije trebalo napisati. Ovaj intervju je imao sasvim logičan sukus 3E: ekonomija+epidemija+EU.

Kao za vraga, ovaj je scenarij prošao čitanje nekih mojih bližnjih, jer više očiju više vidi. Dao sam ga na čitanje, upravo zato da ne ispustim nešto bitno od tih tema: jasno, netko drugi tematizirao bi nešto drugo, ali meni je bilo presudno da se u intervjuu nađe ono bitno izabrane tri teme. ( Naravno da sam gosta pitao jedno pitanje i o stranci: ne pitati to pitanje, bilo bi kao da Papu Franju ne pitam i o zdravlju Benedikta XVI. )

I sad, veli meni maher: A zake, ono, ea, ču, zake nisi o uhljebima, burke, inzistiral.

Jebiga, i bagra ima ljudska prava.

I idiotima nešto može biti nejasno.

Naročito na tv.

Za njih je i izumljen.

Ako nekog zanima, a znam vas, dakle, nitko neće ništa čitati jer to je aktivnost koja iziskuje napor kudikamo teži od kopanja, kako vele Engels, ovdje su pitanja. Imam i odgovore. I to točne. No to je za uži krug. Par nas.

I da ponovim, jer znam da pamtite kao čovječja ribica, 5 sec, pa krenuvši s jedne strane lokve dok doplivate do druge mislite da ste u beskrajnom oceanu, slobodni – ovo je ergo uputa redatelju u studiju, da lakše prati logiku razgovora, da mu se olakša umetanje vizuala, itd.itd., no, daleko bi nas odvelo da sada i to objašnjavamo, pa tu radije stanimo, da vas ne zbunim.

SCENARIJ EMISIJE: Romano Bolković – 1 na 1

O gostu i temama emisije: Andrej Plenković predsjednik je Vlade Republike Hrvatske. S premijerom razgovaramo o timingu priprema za obranu Hrvatske od korona virusa, strahu od ugrožavanja demokratskih stečevina, o tome koliko još dugo Vlada RH može brantiti koncept potupnog „lockdowna“, hoće li se Hrvatska naći pred padom kreditnog rejtinga i na rubu prezaduženosti, očekuju li se komplikacije na putu uvođenja eura, što država sve može uštedjeti, gdje se kani smanjivati troškove, koji su efekti drugog paketa mjera i što donosi treći paket mjera, o razgovorima sa sindikatima: gdje će se prvo rezati i pomaže li vlada više poduzetnicima nego radnicima, hoćemo li nakon pandemije opet gledati onu staru javnu i državnu upravu te je li vrijeme za resetiranje državnog aparata i radikalne promjene, postoji li spremnost Vlade i premijera za reforme u vremenu kad to svi očekuju i kad se naprosto povijesno nameću, zašto nije osnovan stožer za gospodarstvo, što je cilj prijedloga izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, zašto RH raste sporije po broju novozaraženih i umrlih nego druge europske zemlje, postoje li razrađeni scenariji za slučaj da pandemija i blokada gospodarstva potraju četiri do šest ili više mjeseci, je li pandemija omela našu agendu u vremenu predsjedavanja Vijećem EU, postoji li europsko nejedinstvo u reakciji na pandemiju, može li europski projekt preživjeti ovu pandemiju, o unutarstranačkim izborima u HDZ-u i budućnost stranke, te o tome kakva nas postpandemijska Europa i EU očekuju.

Voditelj pozdravlja gledatelje i u uvodnom obraćanju predstavlja gosta,. Razgovor započinje pitanjem timing priprema za obranu Hrvatske od virusa COVID-19.

1. Gospodine Plenkoviću, znamo da je vaša vlada još u siječnju započela s pripremama za borbu protiv korona virusa, a tada ste razgovarali s glavnim direktorom WHO. Jesu li ti događaji na neki način povezani i možete li gledateljima dati bliži uvid u zbivanje između sredine siječnja i sredine ožujka? Kako su izgledali ti dani kada ste donijeli odluku o lockdownu, je li bilo velikih dvojbi, razilaženja u pogledima, o čemu ste razmišljali i što ste proživljavali?

2. U proteklih mjesec dana pojavile su se tri informacije koje su pobudile strah građana da bi neke demokratske stečevine mogle biti ugrožene. To je osobito opravdano kada vidimo kako se u Srbiji uvodi i proširuje policijski sat. Možete li prokomentirati trenutak iz ožujka kada se pojavila vijest da se razgovara o prenošenju dijela ovlasti Hrvatskog Sabora na izvršnu vlast? Zatim su istaknuti prigovori od strane Predsjednika Milanovića i ustavnih stručnjaka o tome da zabranu napuštanja mjesta prebivališta nije smio propisati Stožer, već Hrvatski Sabor, i to 2/3 većinom. Naposljetku se uočilo da nadležni ministar Beroš uopće nije član Stožera već da je u njemu najviše predstavnika MUP-a, pa se pojavio strah dijela građana da de facto policija upravlja državom.

3. Koliko još dugo Vlada RH može braniti koncept postupnog „lockdowna“? Usporedbe koje je radio tim istraživača s Oxforda pokazale su da je Hrvatska uz Srbiju i Mađarsku imala najrestriktivnije mjere. Jasno mi je da su životi građana prioritet. Ali, gospodine premijeru, u jednoj točki T ekonomija postaje tema koja natkriljuje temu epidemije kad je riječ o životima građana. Koliko gospodarstvo može izdržati, drugim riječima, ovaj udar, i jesu li neka postignuća Vlade, npr. suficit proračuna i pad javnoga duga, sada ugrožena?

4. Hrvatska je i prije ove krize, unatoč određenom smanjenju javnog duga od 2015. do 2019., bila najviše zadužena zemlja Nove Europe kada se gleda omjer javnog duga i BDP-a (73%). Stručnjaci kažu da će u ovoj krizi javni dug u Hrvatskoj eksplodirati relativno jače nego u primjerice susjednoj Sloveniji i drugim bliskim državama i da bi se Hrvatska mogla naći pred padom kreditnog rejtinga, na rubu prezaduženosti. Kakve su vaše prognoze i kakve odgovore imate u pripremi kako bi se izbjegao grčki scenarij?

5. Do izbijanja krize izgledalo je da Hrvatska sigurno napreduje prema uvođenju eura odnosno ulasku u Europski tečajni mehanizam. Očekivala se odluka eurogrupe u srpnju. Kolike su šanse da na tom putu dođe do komplikacija i odgoda, bilo zbog brzog rasta hrvatskog javnog duga, pada ekonomske aktivnosti, problema i moratorija u bankama ili nekog drugog razloga?

6. Snažni su pritisci na smanjenje plaća i drugih troškova proračuna. Neki to traže zbog pokazivanja solidarnosti s privatnim sektorom, neki u tome vide priliku za uštede koje se i inače traže zbog visokog udjela državnih plaća i materijalnih troškova u BDP-u, a neki smatraju da je to uvjet za spas javnih financija kako bi izbjegli grčki scenarij. Kakav je vaš stav o tome? Što država sve može uštedjeti? Gdje ćete smanjiti troškove?

7. Poduzetnici su zadovoljni drugim paketom gospodarskih mjera; koji su efekti mjera? Dokad će vrijediti drugi paket mjera? Najavljuje se i treći paket pomoći usmjeren za građane. Što će sadržavati i kad bi se mogao aktivirati? Što će biti s ovrhama?

8. Imali ste prvi krug razgovora sa sindikatima. Gdje će se prvo rezati? Istovremeno, sindikati vam prigovaraju da više pomažete poduzetnicima nego radnicima; što kažete na to?

9. Svijet rada se rapidno transformira, svjedočimo promjenama koje su do jučer izgledale nemogućima, od e-usluga do smanjenja birokracije. Hoćemo li nakon pandemije opet gledati onu staru javnu i državnu upravu? Je li vrijeme za „resetiranje“ državnog aparata i radikalnije promjene, posebno u svjetlu činjenice da se izbori bliže, a istraživanja javnog mnijenja pokazuju da bi velika većina građana pozdravila takve mjere?

10. Gornje pitanje postavit ću i ovako: naoko je to isto pitanje, ali mislim da je to središnje pitanje ovog intervjua i vašeg političkog puta uopće: usred tih promjena, koje nisu samo hrvatske, nego su sveopće, vi imate povijesnu šansu: otkako znam za sebe, još od socijalizma, slušam o reformama. U Hrvatskoj po prvi puta svi vape za njima. Znade li da novine izlaze a da su novinari doma, da se pokazuje da se mogu izdavati i bez iznajmljivanja redakcija! Hoću kazati, svijet u koji ćemo nakon COVID-19 izaći neće biti isti svijet. Jeste li vi spreman, kao premijer, za te reforme? Meni se čini da vama povijest naprosto nudi šansu da provedete reforme, a ne izgubite vlast. Jeste li toga svjesni? Jeste li svjesni drukčije Hrvatske nakon pandemije?

11. U javnosti se predlagalo osnivanje i nacionalnog stožera za gospodarstvo, no vi ste to otklonili, ali ste rekli da ćete se oslanjati na savjete stručnjaka. Jeste li već uključili kojeg stručnjaka u promišljanje idućih gospodarskih mjera?

12. Što je cilj prijedloga izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti?

13. Zašto RH raste sporije po broju novozaraženih i umrlih nego druge europske zemlje?

14. Imate li razrađene scenarije za slučaj da pandemija i blokada gospodarstva potraju četiri do šest ili više mjeseci? Evidentno je, naime, da klasične protu-epidemijske metode potpunih karantena ne mogu izdržati test trajanja i da kroz sveobuhvatno sagledavanje svih društvenih koristi i gubitaka treba tražiti pametnu ravnotežu između borbe protiv virusa i drugih zdravstvenih, psiholoških i gospodarskih troškova.

15. Jeste li frustrirani time što se sve ovo dogodilo za vrijeme našeg predsjedanja tijekom kojega je RH svakako imala neku agendu? Je li nas ova zaraza sasvim u njoj omela?

16. Dio europske javnosti smatra da je Europska unija pokazala nejedinstvo u reakciji na pandemiju. Što se radi na europskoj razini? Koja je tu uloga hrvatskog predsjedavanja?

17. Može li europski projekt preživjeti ovu pandemiju?

18. HDZ je na unutarstranačkim izborima kazao svoje: dogodio se landslide. No vi ni u jednom trenutku, što je iznimna gesta, niste postupili trijumfalistički. Kakvu definiciju HDZ-a vi nudite, kakvu budućnost HDZ-a vi vidite?

19. Kakva se vama politička slika Hrvatske i Europe ukazuje po pandemiji: slijedi li rast populizma, oslanjanje na snažne lidere i jesu li fundamentalne europske vrijednosti liberalne i socijalne demokracije nepovratno ugrožene?