1. “Štraca” je riječ udomaćena u Dalmaciji, dolazi od tal. “straccio” – krpa; stara odjeća, dronjak; u prenesenom značenju – beskarakterna osoba, beskičmenjak, a u crkvenom vokabularu – žena.
(“Đir” od tal. “giro” – krug, okret, šetnja; ruganje, raspoloženje, sklonosti, moda, trend itd.)
2. Krajem 19. st. jedna vrsta štrace postaje kirurška maska i uvodi se u operacione sale kao neizostavan dio outfita kirurga i pomoćnog osoblja, kako bi sprječavala da kapljice iz njihovih usta ili nosova izazovu sepsu kod pacijenta.
Štraca-maska kreće u prvu masovnu upotrebu u vrijeme pandemije Španjolske gripe (1018. – 1920.) koja je usmrtila 1 do 6% tadašnjih Zemljana (podaci variraju jer znanstvena istina ovisi o vazda novim činjenicama i načinu njihova interpretiranja).
Novije studije pokazuju da štraca-maska ne jamči zaštitu od zaraze, ali u pandemijama je cijenjena jer donekle sprječava širenje bolesti i ima pozitivan psihološki efekt, tj. daje osjećaj sigurnosti i psihički (time i socijalni) mir.
3. U 21. stoljeću štraca-maska uz zdravstvenu zadobiva i kulturnu i modnu važnost.
U Japanu, Kini i susjednim zemljama postaje sastavni dio kulture ponašanja. Zbog raznih gripa i/li gadljivog zraka, mnogi nose masku u bolesti i preventivno, što se smatra pokazateljem visoke društvene odgovornosti i svjesnosti.
Zahvaljujući istočnoazijskim, posebno korejskim pop zvjezdicama te modnim dizajnerima i, naravno, influencerima, štraca-maska postala je “modni izričaj”.
4. I u pandemiji koronavirusom 2020. štraca-maska je neophodno medicinsko pomagalo i modni dodatak, čak i “odjevni predmet”.
Kad nije u predviđenoj zaštitnoj ulozi na licu, nosi se: oko vrata (covid ogrlica), ispod ili iznad lakta (covid laktovica), u ruci (covid torbica) ili iznad čela (covid rajf). Stoga se većina ljudi teško odvaja od svoje maske, te ona jednokratna bude višednevna, a ona periva više šporka (prljava) nego modna štraca.
Možda upravo radi poticanja češćeg mijenjanja, na ambalaži perivih maski zna pisati: “Maska nositelju ne pruža zaštitu od virusa… Ovaj proizvod je odjevni predmet.”
5. Ipak, nisu baš svi oduševljeni štracom-maskom, pa ona postaje i politički problem. Naime, neki smatraju da nagriza demokratska prava, tj. slobodu građana, a to rezultira građanskim neposluhom, socijalnim nemirima i nervozom vladajućih i policije, koja ponekad (kao npr. u Australiji) krene čak i daviti nemaskirane građane.
6. U Indoneziji se protivnici maskiranja kažnjavaju prisilnim kopanjem grobova za one koji su umrli od koronavirusa. Time štraca, stvorena da štiti čovjeka, dotiče i osnovno antropološko pitanje: što je čovjek?
7. S obzirom na ovaj, u svakom smislu, svjetski đir jedne štrace, koja je u samo sto godina od obične krpe napredovala do zdravstvenog, kulturnog, modnog, političkog i antropološkog fenomena, moguće je da bi se i Chaplinov Veliki diktator u novoj verziji igrao globusom obavijenim štracom-maskom.
radio gornji grad 
