Najbolji filmovi su:  „H-8…“ Nikole Tanhofera, „Od 3 do 22“ Kreše Golika i „Surogat“ Dušana Vukotića

Piše: Veljko Krulčić

Svaka uređena i svaka javno financirana kinematografija s vremena na vrijeme napravi svoju „inventuru“.

Kako završavaju  desetljeća, s obzirom da je u međuvremenu snimljeno na stotine novih (pa i drugačijih) filmova,  tako se organiziraju, odnosno reaktualiziraju izbori najboljih ostvarenja u povijesti te kinematografije.

S obzirom na sredstva kojima hrvatska kinematografija godišnje raspolaže ona sigurno ide u red solidno budžetiranih kinematografija (pogotovo u svom okruženju i u ovom dijelu Europe), ali je ona od uređenosti, pa  i transparentnosti – nažalost – udaljena svjetlosnim godinama.

Konkretno. Niti HAVC (s budžetom od 90-ak milijuna kuna), niti Hrvatska kinoteka (koja djeluje u okviru Hrvatskog državnog arhiva), niti strukovna društva redatelja i filmskih radnika, apsolutno nitko  nije pokazao niti mrvicu želje ili ambicije da organizira izbor najboljih hrvatskih filmskih ostvarenja „all time“.

To me je potaknulo na osobnu inicijativu – da među hrvatskim filmskim kritičarima (strukovne udruge čiji sam i sam član), ali i ponekim drugim filmskim stručnjacima (koji nisu članovi te udruge) napravim tu vrstu vrijedonosne inventure nacionalne kinematografije u sva tri roda: igranom, animiranom i dokumentarnom.

Dva su inicijalna povoda.

Prvi, što je od protekle sveobuhvatne ankete o najboljim hrvatskim filmovima prošlo 20 godina.

Drugi, što se 2019. navršilo ravno 75. godina od nastanka prvog hrvatskog dugometražnog igranog filma „Lisinski“ Oktavijana Miletića, čija je premijera bila za Uskrs 1944.

Dosad su, koliko mi je poznato, organizirana tek dva izbora za najbolji hrvatski film svih vremena – 1989/1990. godine (od strane Društva filmskih radnika Hrvatske i lista „Vjesnik“) i 1999/2000. (od strane filmskog magazina „Hollywood“).

U prvom izboru koji se odnosio samo na igrane filmove sudjelovalo je 28 filmskih kritičara, a u drugom njih 44. Ovaj drugi, kojeg sam kao urednik „Hollywooda“ inicirao, odnosio se na igranu, dokumentarnu i animiranu produkciju.

Kolegice i kolege kritičari dobili su zamolbu da naprave svoj izbor 20 najboljih hrvatskih filmova u svim kategorijama.

Pod hrvatskim filmovima podrazumijevamo filmove koji su nastali pod okriljem hrvatskog producenta i koji se u produkcijskom smislu smatraju većinskim hrvatskim filmom.

Mojim kolegicama i kolegama – kritičarima „zadatak“ predmijevam nije bilo lagan, niti jednostavan, ali smatrao sam ga u najmanju ruku izazovnim i podsticajnim za osobnu valorizaciju, a možda i novo vrednovanje nesumljivo bogate baštine.

Poziv je bio upućen svim članovima društva kritičara, neki među njima su se ispričali, drugi su se raspitivali da li će sudjelovanje biti honorirarano, treći su se opravdavali da nisu gledali sve filmove, a neki se nisu ni udostojili povratno javiti.

Bilo kako bilo, u anketi je ukupno sudjelovalo 38 osoba, oba spola, iz Zagreba, Rijeke, Splita, Pule, raznih generacija i kritičarskih senzibiliteta, pa i svjetonazora. Najstariji učesnik ankete je 90-godišnji Nenad Pata. Hvala svima na sudjelovanju.

Relevantnost ankete je neupitna, em po broju učesnika, em po činjenici da su u njoj uzeli učešće  većina najrelevatnijih i najutjecajnijih filmskih kritičara u Hrvatskoj čije tekstove objavljuju „Jutarnji list“, „Slobodna Dalmacija“, „Vijenac“, „Novi list“, Hrvatski radio, „Glas koncila“, Hrvatska televizija, „Novosti“, „Globusa“, „Glas Istre“, niz portala, etc, etc…

Anketa je bila apsolutno demokratična i transparentna – osim zbirnih i sve pojedinačne rang-liste „20 najboljih filmova“ biti će javno objavljene (nas webu i u knjigama).

Do konačnih rezultata došli smo zbrajanjem pojedinačnih lista, po principu da je prvoplasiranom filmu na listi pripalo 22 boda, drugome 20, trećem 18, četvrtom 17, itd. devetnaestom – dva boga, a dvadesetom filmu na listi – jedan bod.

Ministarstvu kulture RH i HAVC-u predložiti ću, kao organizator, da se 100 najboljih ostvarenja proglasi  „igranim filmovima od nacionalnog značenja“, odnosno za „nacionalno kulturno dobro“.

Hrvatska kinoteka Hrvatskog državnog arhiva i Kino Tuškanac Hrvatskog filmskog saveza od 30. studenog do 6. prosinca u kinu „Tuškanac“ organiziraju reviju 10 NAJBOLJIH HRVATSKIH FILMOVA – animiranih, dokumentarnih i igranih.

NAJBOLJI HRVATSKI  IGRANI FILMOVI „SVIH VREMENA“

Kritičarke i kritičari su na svoje liste uvrstili čak 161 film. A najbolji su:

1. H-8… Nikola Tanhofer (1958)

2. RONDO – Zvonimir Berković (1966)

3. TKO PJEVA ZLO NE MISLI  – Krešo Golik (1970)

4. LISICE  – Krsto Papić (1970)

5. BREZA – Ante Babaje (1967)

6. RITAM ZLOČINA – Zoran Tadić (1981)

7. NE OKREĆI SE SINE – Branko Bauer (1958)

8. KAJA, UBIT ĆU TE – Vatroslav Mimica (1967)

9. KONCERT – Branko Belan (1954)

10. ŠTO JE IVA SNIMILA 21. LISTOPADA 2003.  – Tomislav Radić (2005)

11. SAMO JEDNOM SE LJUBI – Rajko Grlić (1981)

12. DEVETI KRUG – France Štiglic (1960)

13. DOGAĐAJ – Vatroslav Mimica (1969)

14. KAKO JE POČEO RAT NA MOM OTOKU – Vinko Brešan (1996)

15. OPROSTI ZA KUNG FU – Ognjen Sviličić (2004)

16. ZVIZDAN – Dalibor Matanić (2015)

17. IZGUBLJENI ZAVIČAJ – Ante Babaja (1980)

18. GLEMBAJEVI – Antun Vrdoljak (1988)

19. SLUČAJNI ŽIVOT – Ante Peterlić (1969)

20. PONEDJELJAK ILI UTORAK – Vatroslav Mimica (1960)

Male napomene.

U odnosu na prethodna dva izbora, na kojima je za najbolji hrvatski film od strane kritičara bio izabran TKO PJEVA ZLO NE MISLI Kreše Golika, došlo je do bitnih promjena. Tanhoferov H-8… je preuzeo „titulu“, a na drugo mjesto se probio Berkovićev RONDO.

Lista „10 najboljih“ pokazuje apsolutnu dominaciju filmova iz tzv. „socijalističke“ kinematografije, tek na desetom mjestu se nalazi naslov snimljen nakon 1991.

Na listi „20 najboljih“ pet je filmova snimljenih u samostalnoj državi. Ante Babaja ima dva filma na ovoj listi.

NAJBOLJI HRVATSKI ANIMIRANI FILMOVI „SVIH VREMENA“

U obzir su dolazili svi animirani filmovi snimljeni od „Velikog mitinga“ (1951) do 2019. –  dugometražni animirani filmovi, animirane serije, jednominutna ostvarenja…

Sveukupno su na listama kritičarke i kritičari uvrstili nešto više od sto filmova.

1. SUROGAT – Dušan Vukotić (1961)

2. SATIEMANIA – Zdenko Gašparović (1978)

3. TUP – TUP –  Nedeljko Dragić (1972)

4. IDU DANI – Nedeljko Dragić (1969)

5. DON KIHOT –  Vlado Kristl (1961)

6. PROFESOR BALTAZAR (serija/Grgić, Kolar, Zaninović, 1968 – 1976.)

7. SAMAC – Vatroslav Mimica (1958)

8. RIBLJE OKO – Joško Marušić (1980)

9. MAČKA – Zlatko Bourek (1968)

10. MASKA CRVENE SMRTI – Pavao Štalter & Branko Ranitović (1969)

11.INSPEKTOR SE VRATIO KUĆI! –  Vatroslav Mimica (1959)

12. DNEVNIK – Nedeljko Dragić (1974)

13. IGRA – Dušan Vukotić (1963)

14. MUHA – Aleksandar Marks, Vladimir Jutriša (1966)

15. ŠKOLA HODANJA – Borivoj Dovniković (1978)

16. ŠAGRENSKA KOŽA – Vlado Kristl, Ivo Vrbanić (1960)

17. KREK – Borivoj Dovniković (1967)

18. ZNATIŽELJA – Borivoj Dovniković (1966)

19. ČUDESNA ŠUMA – Milan Blažeković (1986)

20. COWBOY JIMMY – Dušan Vukotić (1957)

Kratke napomene.

Apsolutna dominacija ostvarenja iz razdoblja „socijalističke“ kinematografije.

Niti na listi 20-najboljih nema niti jednog naslova nastalog nakon 1991. godine, dok su na listi 30-najboljih dva filma. Na 23. mjestu je „Levijatan“ Simona Bogojevića Naratha (2006.), a na 26. mjestu „Ježeva kućica“ Eve Cvijanović (2017.).

Za razliku od ankete iz 1999/2000. kada je SATIEMANIA stekla titulu najboljeg hrvatskog animiranog filma svih vremena po izboru kritičara, sada je SUROGAT preuzeo tu titulu.

Jedan dugometražni crtić na listi 20-najboljih.

NAJBOLJI HRVATSKI DOKUMENTARCI „SVIH VREMENA“

U obzir su došli apsolutno svi dokumentarni filmovi, od onih najkraćih do dugometražnih, uključujući i one snimljene za televiziju i eksperimentalne. Dakle, dokumentarci koji su nastali i u razdoblju Kraljevine Jugoslavije, NDH-aške kinematografije, socijalističke kinematografije, te u samostalnoj Hrvatskoj.

Sveukupno su kritičari na svoje liste uvrstili više od 160 dokumentaraca, najstariji su nastali još 30-ih godina prošlog stoljeća (poput ZAGREBA U OČIMA VELEGRADA ili JEDAN DAN U TUROPOLJSKOJ ZADRUZI), a najnoviji su takorekuć  iz „recentne“ produkcije.

1. OD 3 DO 22 – Krešo Golik (1966)

2. MALA SEOSKA PRIREDBA – Krsto Papić (1971)

3. DRUGE – Zoran Tadić (1972)

4. SPECIJALNI VLAKOVI – Krsto Papić (1972)

5. RECITAL –  Petar Krelja (1972)

6. KAD TE MOJA ČAKIJA UBODE  – Krsto Papić ( 1968)

7. SRBENKA – Nebojša Slijepčević (2018)

8. DOBRO JUTRO – Ante Babaja (2007)

9. TIJELO – Ante Babaja (1965)

10. SKOPLJE ’63. – Veljko Bulajić (1964)

11. TUNOLOVCI – Branko Belan (1948)

12. DEČKO KOJEM SE ŽURILO  – Biljana Čakić Veselič (2001)

13. MAJČI – Josip Lukić (2018)

14. AUTOFOCUS – Boris Poljak (2013)

15. ŠTO SA SOBOM PREKO DANA – Ivona Juka (2006)

16. NOVO, NOVO VRIJEME – Igor Mirković, Rajko Grlić (2001)

17. PLAŠITELJ KORMORANA – Branko Ištvančić (1998)

18. NA VODI – Goran Dević (2018)

19. NEK SE ČUJE I NAŠ GLAS – Krsto Papić (1971)

20. DUM SPIRO SPERO – Pero Kvesić (2016)

Male napomene.

Iz liste je  vidljivo kako se u međuvremenu „ukus“ kritičara, bez obzira na mijene i na nove generacije kritičara, nije bitno promijenio što se tiče liste „10 najboljih“ – redoslijed prva tri naslova (OD 3 DO 22, MALA SEOSKA PRIREDBA i DRUGE) je identičan redoslijedu iz ankete iz 1999/2000. godine.

Još dva naslova iz tadašnje liste „10 najboljih“ našla su se i u ovogodišnjoj listi „10 najboljih“ (RECITAL i KAD TE MOJA ČAKIJA UBODE).

Autor najboljeg hrvatskog dokumentarca opet je Krešo Golik.

Čak tri filma Krste Papića se nalaze među šest najboljih hrvatskih dokumentaraca.

Dva naslova Ante Babaje se nalaze na listi „10 najboljih“.

Tri dugometražna dokumentarca su na listi, uključujući i SKOPLJE ’63. nastao još daleke  1964. godine.

Osam filmova s liste pripada korpusu „socijalističke“ kinematografije, a dva naslova su snimljena nakon 1991. godine.

Dokumentarac iz najnovije produkcije SRBENKA se plasirao na sedmo mjesto!

Od 12 do 20 mjesta čak je osam filmova iz produkcije nakon 1991., od čega su četiri iz proteklog desetljeća.

Ministarstvu kulture RH i HAVC-u predložiti ću, kao organizator, da se 50 najboljih proglasi  „animiranim filmovima od nacionalnog značenja“, odnosno za „nacionalno kulturno dobro“.

Hrvatska kinoteka Hrvatskog državnog arhiva i Kino Tuškanac Hrvatskog filmskog saveza od 30. studenog do 6. prosinca u kinu „Tuškanac“ organiziraju reviju 10 NAJBOLJIH HRVATSKIH FILMOVA – animiranih, dokumentarnih i igranih. Ulaz na sve projekcije je slobodan.