Pisao sam u više objava kako se puno previše informacija (pa i onih najbanalnijih) od strane HAVC-a može dobiti isključivo putem Zahtjeva za pristup informacijama.
Ako se ne radi o PR-u, press služba HAVC-a je – po mom iskustvu – zakopčana do grla!
Neke informacije nisam uspio dobiti putem Zahtjeva, nego nakon višemjesečnog „dopisivanja“ na relaciji (zainteresirana) javnost – HAVC – Povjerenik za informiranje RH – HAVC – javnost.
To dopisivanje je uključivalo odbijanje mojih zahtjeva od strane HAVC-a, dobivanje polu-informacija, pa moje traženje nadopuna, pa žalbe…
… i na kraju Rješenja Povjerenika za informiranje.
Da skratim priču, Povjerenik za informiranje RH (g. Zoran Pičuljan) dosad se u predmetima vezanim za HAVC i transparentnost stavljao na stranu javnosti.
Povjerenik se očito drži zakona i europske legislative – javnost ima pravo znati točne i potpune informacije o trošenju javnog novca.
A odgovor na pitanje iz podnaslova današnje objave je slijedeći:
27. svibnja 2020. sam zatražio od HAVC-a informaciju o iznosu brutto honorara (naknada) koji su isplaćivani umjetničkim savjetnicima u 2019. godini.
Nakon žalbi od strane HAVC-a, 9. rujna 2020. Povjerenik za informiranje RH je donio rješenje da mi HAVC mora dostaviti tu informaciju.
S kašnjenjem od skoro dva mjeseca od povjerenice za informiranje HAVC-a gdje Dunje Roić mi je konačno stigla tražena informacija.
Dobivanjem i njenom objavom se ništa u životu neće nikome promijeniti, meni osobno najmanje, ali koliko mi je poznato ovo je prvi slučaj (koliko god „banalan“ i „nevažan“ bio) da je HAVC bio natjeran učiniti nešto „mimo svoje volje“!
I što je htio pod svaku cijenu spriječiti.
Danas ću objaviti isplate koje su išle savjetnicima (oba spola) u kratkim formama, komplementarnim djelatnostima i za dokumentarce u 2019. godini:
Gdja PETRA ZLONOGA (savjetnica za animirani film): 55.435,421 kn
Gdja ANA HUŠMAN (savjetnica za eksperimentalni film): 58.815,75 kn
Gosp. SAŠA BAN (savjetnik za kratki igrani film): 70.736,96 kn
Gdja ZRINKA MATIJEVIĆ (savjetnica za dokumentarni film): 71.748,45 kn
Komplementarne djelatnosti:
Gosp. SLAVEN ZEČEVIĆ – 59.050,08 kn
Gosp. DUŠAN GAČIĆ – 67.218,12 kn
Gosp. TOMISLAV ŠAKIĆ – 54.129,24 kn
Tu su još i MIRNA BELINA (na fotki, izvor Youtube), JAKA PRIMORAC i MARIO KIKAŠ koji su koštali HAVC (porezne obveznike) iznos od 5.601,51 kn – očito za jedan mjesec svog savjetničkog rada.
Dvije napomene: radi se o brutto honorarima; dio iznosa se – kako HAVC navodi – odnosi i na 2018. godinu?! Vjerojatno se radi o honoriranju „savjetovanja“ u toj godini, a koji je isplaćen u 2019.
Naravno, ništa kod navedenih isplata nije sporno, u skladu su s pravilnikom HAVC-a.
Sporno je što je HAVC dosad te (i sve druge) iznose „skrivao“, umjesto da ih učini javno dostupnim.
Nadajmo se da se neće opravdavati da nitko od HAVC-a nije tražio te informacije!?
Dostupne su trebale biti ne samo zbog javnosti, kolega filmaša, nego i zbog samog HAVC-a i njihovih djelatnika (gdje ima i sjajnih osoba, 100 postotnih profesionalaca i moralnih osoba – da ne bi bilo zabune), jer je rad HAVC-a u javnosti najčešće percipiran kao „rad u leglu klijentelizma i korupcije“.
Da, apsolutno nije dvojbeno – umjetnički savjetnici trebaju biti pošteno plaćeni za svoj rad!
Ali i zainteresirani filmaši i javnost imaju pravo znati na osnovu kakvih kvalifikacija su dotične dame i gospoda došli u poziciju da odlučuju o milijunima i desetinama milijuna javnog novca, odnosno da nekim filmašima u konačnici omoguće jako dobro plaćeno stvaralaštvo i rad, a nekima – ništa! Odnosno, nulu…
Iz priloženih imena vidljivo je da se neki od njih na pozicijama savjetnika HAVC-a rotiraju kao da su eksperti za razna područja kinematografije, ima tu i umirovljenika, bojimo se i nekih koji nikada nikakvu konkretnu vezu (i rad) s našim filmom i kinematografijom nisu ni imali.
Eventualno, njihova veza s filmom je otprilike ista kakva je recimo „veza“ koju ja imam s – baletom.
Volim ga, gledam ga povremeno na TV, povremeno i uživo, imam u svojoj biblioteci par knjiga o baletu koje sam dobio na poklon… ali ne bih se usudio odlučivati o projektima vezanim za balet!!!
Savjetnici bi trebali biti i eksperti, stručnjaci za područja o kojima odlučuju i moralno 100 posto nepotkupljive osobe.
Dakle, trebali bismo znati s kojim kvalifikacijama su postavljeni na ta mjesta, da se izbjegne sumnja da su tamo došli po „babi i stričevima“.
Ravnatelj HAVC-a ih predlaže, to je njegovo diskrecijsko pravo!?
Tim prije što savjetnici u HAVC-u imaju status „Boga“, imaju „neograničenu moć“, odnosno njihove odluke se u pravilu ne preispituju, gubitnici na natječajima nemaju se pravo na njih žaliti…
A nema ni obrazloženih javnih recenzija – pa se ne zna zašto su projekti odbijeni, osim mozda “alibija” kako nije bilo dovoljno novaca.
Autoru ove objave pojedini dionici kinematografskog života višekratno puta su izrazili sumnju da savjetnici uopće ne pročitaju (ili tek „ovlaš“) ponuđene projekte, nego da neke od njih samo na osnovu imena prijavitelja i imena nositelja projekta odbijaju?!
U kontekstu toga, ponovno moram spomenuti Povjerenika za informiranje RH koji svojim radom budi nadu da ipak postoji – barem – malo svjetlo u dosad neprobojnom tunelu HAVC-a.
