Ona je jedna od najvažnijih i najkreativnijih autorica koja se bavila radiklanom socijalnom filozofijom, kritikom političke ekonomije. Rodom poljakinja iz židovske obitelji, Rosa Luxemburg rođena 1871., u godini Pariške komune. U vrijeme kada žene nisu imala nikakvih prava, od djevojčice trajno suočene s invaliditetom (bolest kuka), diskriminirane zbog židovskog porijekla, ostvarila se kao jedna od prvih žena koja je aktivno sudjelovala i kreirala politiku i političke pokrete. Nakon studija prirodnih znanosti i političke ekonomije u Zürichu, doktorirala je na jednom od malobrojnih sveučilišta gdje je to bilo dozvoljeno. Rosa je imala ključnu ulogu u osnivanju Poljske socijaldemokratske stranke i Lige Spartaka, jezgre buduće Komunističke partije Njemačke. Rosa Luxemburg razvila je humanitarnu teoriju marksizma, naglašavajući da su demokracija i masovna revolucija način uspostave svjetskog socijalizma. Bila je protivnica militantizma, autorica koja je vjerovala u “svijet neograničenih mogućnosti”, živeći beskopmromisno do prerane, nasilne smrti. Ubijena je, odstranjena, nasilno, mučki. Rosu Luxemburg i Karla Liebknechta pogubili su, pod zaštitom Friedricha Eberta, pripadnici Freikorpsa, desnih paravojnih snaga.

Crvena Rosa je bila, i biti će – u njenu se čast svake godine organiziraju povorke, njenim se radom i nasljeđem bave brojini/e suvremenici/e, od teorije do umjetnosti. Na fotografiji sjedi, lijevo uz Klaru Zetkin.

Prvi spomenik Rosi Luxemburg i Karlu Liebknechtu (Spomenik novembarskoj revoluciji), podignut je 1926. na Berlinskom groblju Friedrichsfelde. U gradnju spomenika bili su uključeni Ludwig Mies van der Rohe, Eduard Fuchs i Herbert Garbe. Spomenik su, 1935., srušili članovi Nacionalsocijalističke stranke te nikada nije nanovo podignut. Kosti Rose i Karla izgubljene su zauvijek