U Kulturnom centru Ivan Rabuzin (Novi Marof) službeno se 9. 7. predaje javnosti Hommage à Rabuzin, knjiga koja nesumnjivo zaslužuje pozornost (ne samo stručne) javnosti te – kao motivaciju za odabir u knjižari ili knjižnici, naznačujem pokoju opasku o njoj.

Projekt i knjigu, kojoj je nakladnik Kajkavsko spravišče (za nakladnika Ivo Kalinski), a sunakladnik Grad Novi Marof, osmislio je Vladimir Crnković okupivši vrsne i prokušane suradnike (Božica Pažur kao urednica, uz V. Crnkovića, Boris Ljubičić kao dizajner, Marija Braut, Gianni Berengo Gardin, Soven Mosettig te Saša Novković fotoreporteri… da spomenemo najznatnije). Rezultat je tehnički, umjetnički i sadržajno sjajna knjiga pred kojom je dug vijek trajanja i koja bi trebala biti i povod i temelj nadopisivanju.

Uz poslenike iz prvog reda angažiranosti, već spomenute Božicu Pažur (urednica), Vladimira Crnkovića (urednik te autor knjige i projekta), u činu predavanja javnosti sudjelovat će Ivana Kušek Perši, ravnateljica POU Novi Marof, u svojstvu moderatorice i „domaćice“ manifestacije, Siniša Jenkač, gradonačelnik, koji će govoriti u ime sunakladnika, Grada Novog Marofa, te recenzent Marijan Špoljar.

Vladimir Crnković, hrvatski povjesničar umjetnosti, dugogodišnji ravnatelj Hrvatskoga muzeja naivne umjetnosti (2003.–14.), likovni kritičar i umjetnik, priredio je, kako sam navodi, „kolaž memoarskih zapisa popraćenih fragmentima tekstova o Rabuzinovoj umjetnosti što sam ih ispisivao tijekom naše uspješne i dugovječne suradnje“. Pratio je Rabuzinov rad iz blizine (i iz prijateljstva), surađujući s njim na nizu projekata, u kontinuitetu od 1968. godine, svjedočeći „iz prve ruke“ izgrađivanje i status prepoznatljive autorske poetike. Zahvati u Rabuzinov profil duboki su i opsežni: Crnković ga kontekstualizira unutar nacionalnog prostora (okvir naivne umjetnosti, niz vrsnih majstora – Gaži, Generalić, Skurjeni, Večenaj…u kojem Rabuzin ima „svagda izdvojeno i jedno od čelnih mjesta“), ali i u širokim razmjerima europske umjetnosti uočavajući njegove duhovne i poetičke srodnike u prostoru i vremenu (paralela s Paulom Cezzaneom, npr., u elementima simetričnosti, ritmizacije, ili s Van Goghom kao poticajem za priklanjanje temi pejzaža te otkrivanje „vrijednosti boja u psihološkom smislu“). Crnkovićevi zapisi nisu samo intelektualističke analize nego iskazi osvjedočenja i svjedočenja jedne estetike nenadmašive u svojoj osebujnosti. Ushićenost i oduševljenje, otkriće radosti i apolonijskog duha osobne su autorove ne tek emotivne, nego i valorizacijske odrednice, s tim da se valorizacija uvijek temelji na racionalnim i akribično elaboriranim argumentima struke.

Uz spomenute analize i svjedočenja Crnković navodi i vrijednu dokumentaciju (odjeljak Izbor iz popisa izložaba i bibliografije: Samostalne izložbe, Skupne izložbe, Rabuzinove monografije i knjige objavljene njemu u čast, Predgovori u katalozima i deplijanima samostalnih izložaba, Kritike i prikazi Rabuzinovih samostalnih izložaba te eseji i zapisi o Rabuzinu, Monografije o umjetnosti, knjige kritika i zapisa, zbornici te esejistički zapisi, Grafičke mape, Filmovi o Ivanu Rabuzinu, Slikovnice Hrvatskoga muzeja naivne umjetnosti s prilozima o Rabuzinu).

Uglavnom, fascinira tako predano i znalački istančano bavljenje jednim opusom: Crnković Rabuzina poznaje do u detalje, prati njegove životne i umjetničke meandre te su stoga spomenuta knjiga i spomenuti tekstovi materijal koji bi trebao biti nezaobilazna osnova za svako ozbiljnije bavljenje Rabuzinom i njegovim djelom, a čemu se nadamo.

Iz izuzetnog poštovanja prema Rabuzinu, pozivu autora i urednika odazvala se grupa pjesnika, koje je povezala inspiriranost osebujnim izričajem i astralnim autorskim imaginarijem (Fišer, Jelušić, Pažur, Maltar, Paljetak, Šinjori, Kovač), čime se akcentira niz puta zapažena, potvrđena i doživljena liričnost Rabuzinova „rukopisa“.

Završni dio donosi recenzije uključenih sadržaja: Zrinka Pillauter Marić (recenzija teksta Vladimira Crnkovića), Marijan Špoljar (Rabuzinov kritičarski suputnik/ Recenzija teksta i projekta Vladimira Crnkovića), Božica Pažur (esej Pjesnici pod Rabuzinovom kupolom).

Dobili smo i tehnički i sadržajno izuzetnu knjigu. (Žakan Juri, glagoljaš, kliknuo bi: Vita, vita!)

Promovira se, ponavljam, 9.7. u 18 sati u Kulturnom centru Ivan Rabuzin, Novi Marof.