Izložba Vladimira Dodiga Trokuta – „Preslice, ptice, putovanja i prisjećanja jednog šamana”, iz fundusa Antimuzeja, te promocija monografije Domagoja Margetića ”Trokutizam” održati će se 4. 11. u 19.00h u Galeriji Kraluš, Vatrogasna 3., u Sv. Ivan Zelini.

Umjetnost Vladimira Dodiga Trokuta, kao i njegov cijeli život, uostalom, stalna je kritika mita objektivne svijesti i ujedno, zazor od iste. U najboljem duhu ideja, simbola, pokreta i nastojanja kontrakulture koja se kao svjetski fenomen pamti kao 68′, Trokut dosljedno svojom životnom i umjetničkom koncepcijom ide protiv vladajuće kulture nudeći vlastite koncepte anti-utopije i anti-umjetnosti zagovarajući i stvarajući studio slobodne misli – činjenicu iz koje nastaje njegov najveći životni projekt – antimuzej. Anarhična karakteristika njegovog radikalizma ustvari je individualna i suprotstavljena svim i svakakvim kolektivističkim koncepcijama, ideologijama i programima. Nadahnut je magom Aleisterom Crowleyem i njegovom maksimom ”Čini kako ti je volja, i to nek ti bude jedini zakon” kojim je ovaj najavljivao Thelmu, novo doba čovječanstva. Tako Trokut počevši od akcije Crveni peristil (zalijevanje peristila crvenom bojom), i njezinim kasnijim frakcijama, nastoji označiti vlastitu društvenu i umjetničku povijesnu avangardu. U toj intenciji nastaje kasnija grupa Treći milenij, ali i mnoge druge umjetničke performanse, koncepcije, izložbe i nastojanja. Radikalna logika nastoji tu pronaći put do realizacije ”stvarne umjetnosti”, dakle one i onakve koju stvara umjetnik čija je svijest sposobna proniknuti iza ili mimo ”objektivne stvarnost” odnosno stići do onog što se doživljava kao istinito. U tom ključu događa se Trokutova umjetnička praksa od početka do kraja. Pri tome se često zaziva šamanizam, okultno, psihodelično, magijsko, ritualno, duhovno, guruističko i svako drugo duhovno nasljeđe koje svoju obnovu duguje kontrakulturi šezdesetih godina i koje je, u suštini, izgubilo danas svoju mitsku moć, pa je prirodno kako mu je mjesto u zamišljenom ili stvarnom antimuzeju.

Trokut kao slikar, jer ovdje se radi prvenstveno o izložbi njegovih slika, crteža i kolaža, potpuno je suveren i suvremen u naglašavanju neotuđive infantilnosti kao važnog elementa umjetničke iskrenosti i izraza. Sve je kao prvi put, svaka minijatura, potez ili pogled. Umjetnik ponovo rađa svijet, stvara ga svojom energijom i doživljajem kojeg tim putem dijeli s drugima. Traganje za iskonom i tu je u prvom planu umjetničkog interesa.
Posebni dio ove izložbe čini kolaž ”Tito u nama”, koji je prije toga samo jednom izložen u St. Moritzu osamdesetih godina uz sada nestali ciklus ”Viva la muerte” koji tematizira Španjolski građanski rat. Na svoj način tim se djelima Trokut, sada kao anarhista, odmiče od nasljeđa totalitarizma jednom suptilnom ironijom.

Marijan Grakalić