
Nacionalna dalekovidnica u svom prime-terminu prikazuje “Doba uskoka” Domagoja Burića.
Neću o dojmovima, ali stripovska špica potaknula me da se prisjetim kako je povijesni roman “Čuvaj se senjske ruke” Augusta Šenoe zapravo i “najstripičniji” naslov iz korpusa hrvatske književnosti.
Postoje čak četiri strip-verzije tog romana prvi put objavljenog 1875. godine, te još dva pokušaja koja su ostala nezavršena.
Faktografski i brzopotezno:
Autor prve strip adaptacije “Čuvaj se senjske ruke” bio je Albert Kinert, koji se tog posla prihvatio 1944/45. godine za list “Pokret” – još dok je studirao na Likovnoj akademiji.
Sedamnaest godina kasnije na stranicama “Plavog vjesnika” svoju obradu Šenoe dali su scenarist Norbert Neugebauer i crtač Andrija Maurović, koji je strip crtao tzv. “slikarskom tehnikom” u koloru.
Koju godinu kasnije, srpsko-ruski stripaš Đorđe Lobačev nacrtao je iz Petrograda (gdje je tada živio) “Čuvaj se senjske ruke” za beogradski “Politikin zabavnik”.
Kada sam s njim svojedobno razgovarao, kazao mi je da nije znao da je prije njega isti strip crtao Maurović, a da jeste – iz poštovanja prema njemu ne bi se bio upustio u tu “avanturu”, nego da bi se prihvatio nekog drugog književnog djela.
Naposljetku, 80-ih godina Šenoine uskoke u strip je prenio i svestrani Mladen Trnski (najpoznatiji po svom radu na televiziji) – izlazio je u “Modroj lasti”.
Svoje strip-verzije “Čuvaj se senjske ruke” započeli su i srpski stripaši V. Filipović i Božo Veselinović, no njihove su verzije (u listovima “Kometa” i “Strip”) ostale tek na prvim tablama…
Kinertova (naslovna strana kao ilustracija – nakladnik “Art 9”, album je objavljen s ovitkom) verzije Lobačova i Maurovića su ukoričene u strip-knjige.