Sporazum odražava produbljivanje veza između Pekinga i Moskve uz istovremeno rješavanje potrebe Kine da poboljša sigurnost hrane. Kina bi mogla pružiti spas ruskom gospodarstvu nakon što su Sjedinjene Države i njihovi saveznici ovog tjedna uveli brze ekonomske sankcije Moskvi

Piše: Frank Tang (South China Morning Post)

Kina je objavila da je potpuno otvorena za ruski uvoz pšenice, što je posljednji znak jačanja bilateralnih odnosa dok se ukrajinska kriza odvija pred globalnom publikom i nakon novih sankcija koje su uvedene Moskvi.
Najava kineske Opće carinske uprave objavljena je u četvrtak, nekoliko sati nakon što su ruske trupe pokrenule široki napad na Ukrajinu. Međutim, sporazum je bio dio paketa dogovora sklopljenih tijekom posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Pekingu početkom ovog mjeseca.
Kina je ranije ograničila uvoz ruskog žitarica zbog fitosanitarnih razloga – mjera za kontrolu biljnih bolesti, posebno u poljoprivrednim usjevima – a u najnovijem priopćenju kineske carine također se navodi da će Rusija poduzeti sve mjere za ublažavanje rizika od zaraze.
Kina je u listopadu počela dopuštati veliki uvoz pšenice iz ruske regije dalekog istoka, a najveća kineska agrobiznis tvrtka, državna tvrtka Cofco, kupila je prvu seriju od 667 metričkih tona (1,47 milijuna funti).

Kao najveći svjetski izvoznik pšenice, Rusija je u prvih 11 mjeseci prošle godine poslala više od 30 milijuna metričkih tona u inozemstvo.
Prema federalnom centru Agroexport pri ruskom ministarstvu poljoprivrede, poljoprivredni izvoz u Kinu pao je za 13 posto u 2021. u odnosu na godinu ranije, na 3,5 milijardi američkih dolara, što čini 9,8 posto ukupnog ruskog poljoprivrednog izvoza.
To uključuje žitarice u vrijednosti od 116 milijuna USD, riblje proizvode od 1,1 milijardu USD i meso i mliječne proizvode u vrijednosti od 408 milijuna USD.
Kineski uvoz pšenice 2021. porastao je za 16,6 posto, na godišnjoj razini, na 9,77 milijuna metričkih tona.

Kineski juan

Odvojeno, kineski veleposlanik u Rusiji, Zhang Hanhui, rekao je u srijedu da je Kina “zadovoljna” da se njezina valuta naširoko koristi u ruskoj trgovini, financijskim ulaganjima i deviznim rezervama, te se također raduje razgovorima o bilateralnim nagodbama u juanima za golemo energetsko poslovanje .
Zhangovi komentari, dani tijekom intervjua za rusku novinsku agenciju Interfax, uslijedili su nakon što je Moskva službeno priznala neovisnost ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk i započela napade na teritorij Ukrajine od četvrtka ujutro.
Stav Kine, koji bi mogao pružiti spas ruskom gospodarstvu, pomno se prati nakon što su SAD i njihovi saveznici ovog tjedna uveli brze ekonomske sankcije Rusiji.
Washington je uveo sankcije dvjema ruskim državnim bankama, zabranivši im prikupljanje sredstava s međunarodnih tržišta.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen također je rekla u četvrtak da bi se po 25-članku mogla zamrznuti ruska imovina i zabraniti ruskim bankama ulazak na europska financijska tržišta.
Kineski veleposlanik rekao je da je proširenje opsega obračuna u lokalnoj valuti jedan od glavnih putova ka produbljivanju financijske suradnje.
“Drago nam je vidjeti da ruska vlada proširuje upotrebu juana u trgovačkim nagodbama i kupuje financijske proizvode denominirane u juanima i rezervnim valutama”, rekao je Zhang Interfaxu, čiji je kineski transkript objavljen na web stranici kineskog veleposlanstva. u Moskvi.
Oko 17,5 posto trgovine između Kine i Rusije bilo je riješeno u juanima 2020., što je veliki porast u odnosu na 3,1 posto u 2014., prema Zhangu.
Dvije zemlje dogovorile su 2014. razmjenu valuta od 150 milijardi juana koja se obnavljala svake tri godine.
Ruski podaci pokazuju da je kineska valuta činila 12,8 posto ruskih deviznih rezervi 2020. i 30,4 posto njezinih državnih fondova u srpnju prošle godine.

“Kineski juan ima svoje prednosti i potencijal na ruskim tržištima”, rekao je Zhang.
“Iako se bilateralni ugovori o nafti i plinu uglavnom rješavaju u stranim valutama, sa zadovoljstvom vidimo da poduzeća obiju strana aktivno proučavaju izvedivost korištenja nagodbi u juanima.”
U skladu s podizanjem svojih bilateralnih veza na “sveobuhvatno strateško partnerstvo”, kineski predsjednik Xi Jinping i Putin potpisivali su više od 10 sporazuma ranije ovog mjeseca, uključujući dodatnu opskrbu od 100 milijuna metričkih tona sirove nafte iz Rosneft Oil-a, kao i novi ugovor o opskrbi plinom s Gazpromom.
Lu Xiang, viši suradnik Kineske akademije društvenih znanosti, smatra da se suradnja Kine s Rusijom neće poremetiti, bez obzira na to kako se međunarodna situacija mijenja, te je ocijenio da bi Kina mogla postati najveće odredište ruskog izvoza energenata.

Neravnopravno kinesko-rusko partnerstvo teži ravnoteži protiv Zapada

“Kina je voljna pomoći Rusiji u održavanju ekonomije”, rekao je Lu. “A u međuvremenu će ublažiti rizike održavanjem dijaloga s Europom.”
Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying rekla je u srijedu da Kina inzistira na protivljenju jednostranim sankcijama, pozivajući na “suzdržanost” i “dijalog” kako bi se riješilo pitanje Ukrajine.
Energetika je trenutno glavno područje kinesko-ruske suradnje. Rusija je drugi najveći izvor uvoza sirove nafte nakon Saudijske Arabije, s uvozom od 72,4 milijuna metričkih tona u prvih 11 mjeseci prošle godine.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je prošli četvrtak da bi sve zemlje trebale zajedno raditi na zaštiti globalne energetske sigurnosti.

Hua je na redovitom dnevnom brifingu upitana hoće li Kina osloboditi rezerve energije kao odgovor na ruski napad na Ukrajinu, zbog čega su cijene nafte porasle.
Kina je prošle godine uvezla više od 70 posto svojih potreba za sirovom naftom, a njen ukupni uvoz sirove nafte iznosio je 513 milijuna metričkih tona, prema podacima carine.
Kinesko-ruska trgovina skočila je 35,8 posto u odnosu na godinu ranije na rekordnih 146,9 milijardi američkih dolara prošle godine, od čega se više od jedne trećine odnosi na energiju. Dvije zemlje postavile su cilj povećati trgovinu na 250 milijardi američkih dolara do 2025. godine.
Glasnogovornica Hua je također rekla da će Kina voditi normalnu trgovinsku suradnju s Rusijom i Ukrajinom na temelju međusobnog poštovanja i jednakosti kada su je upitali planira li Kina povećati ili smanjiti trgovinu s dvjema zemljama.