
๐๐๐๐ง๐ข๐ฬ๐ค๐ ๐๐ซ๐จ๐ง๐ญ๐ ๐ฌ๐ฆ๐๐ญ๐ซ๐ ๐๐ ๐๐๐-๐ฎ ๐ญ๐ซ๐๐๐ ๐ง๐๐๐ข๐จ๐ง๐๐ฅ๐ข๐ณ๐ข๐ซ๐๐ญ๐ข
.
Kljuฤni problem pljaฤke u INA-i nije samo milijardu ukradenih kuna. Pljaฤka ukazuje na model upravljanja koji omoguฤava da se u doba energetske krize, ฤija se kulminacija tek oฤekuje, te moguฤe humanitarne i ekonomske katastrofe – kljuฤni resurs, kompletan plin proizveden u RH, proda u bescjenje. Ovo vjerojatno nije jedini ugovor o prodaji plina s ovako niskom cijenom na ลกtetu INA-e i RH. INA prodaje plin u bescjenje dok istovremeno po nalogu Vlade zaduลพujemo javno poduzeฤe HEP kako bismo domaฤe kapacitete u podzemnom skladiลกtu Okoli punili skupim uvoznim plinom po cijeni od 139,99 โฌ/MWh u vrijeme kada Damir ล kugor prodaje hrvatski plin po cijeni od 19,46 eura/MWh. Plin iz hrvatskih nalaziลกta se mogao kupiti za 200 milijuna eura manje!
Problemi s INA-om su poฤeli veฤ davno. Nepotrebna privatizacija INA-e dovela do toga da se upravljanje jednim od kljuฤnih privrednih sektora, energetikom, izuzelo od bilo kakve druลกtvene odgovornosti. MOL i Maฤarska vode neokolonijalnu politiku, a upravljaฤka prava su im predana u dokazano koruptivnom procesu. Istovremeno, umjesto da zbog toga predaju upravljaฤka prava vode politiku arbitraลพa prema kojoj ฤe Hrvatska drลพava, apsurdno, MOL-u morati platiti 236 milijuna dolara – kao naknadu za pretrpljene gubitke u plinskome poslovanju!
Opozicija je sloลพna oko aktivnosti u Saboru, razjedinjena oko prosvjeda na ulici – ๐ง๐จ ๐ง๐ข๐ญ๐ค๐จ ๐ฎ ๐จ๐ฉ๐จ๐ณ๐ข๐๐ข๐ฃ๐ข ๐ง๐ ๐๐๐ฃ๐ ๐ซ๐ฃ๐๐ฌฬ๐๐ง๐ฃ๐ ๐๐ค๐ญ๐ฎ๐๐ฅ๐ง๐จ๐ ๐ฉ๐ซ๐จ๐๐ฅ๐๐ฆ๐ ลกto i kako napraviti da se rijeลกi dugogodiลกnje poraลพavajuฤe stanje u INA-i. Govori se srameลพljivo o potrebi โotkupa dionicaโ, โpromjene modela upravljanjaโ – no svima je jasno da su to rjeลกenja koja se neฤe desiti, a sigurno ne na naฤin na koji bi i jedna i druga strana bile zadovoljne. Radniฤka fronta, iako se pridruลพuje svim akcijama opozicije daje svoje samostalno miลกljenje koje glasi:
Nacionalizacija strateลกke (energetske) infrastrukture nije bauk ni u vodeฤim kapitalistiฤkim ekonomijama kada nastupi situacija krize i kada interesi pojedinaฤnih kapitala vidljivo odudaraju od interesa domaฤeg stanovniลกtva i privrede. ล toviลกe u Njemaฤkoj se priprema nacionalizacija njemaฤke podruลพnice Gazproma koja pokriva plinsko poslovanje, Francuska planira punu nacionalizaciju energetske kompanije EDF, Maฤarska intenzivno nacionalizira dijelove odavno prodane elektroprivredne kompanije, Argentina je pred deset godina veฤ nacionalizirala najveฤu naftnu kompaniju na njezinom teritoriju YDF, itd. I drugo –
Traลพimo izlazak RH iz svih trgovinskih i investicijskih sporazuma i energetskih povelja koje sadrลพe klauzulu o rjeลกavanju sporova na meฤunarodnim sudovima umjesto domaฤih sudova. Hrvatska putem meฤunarodnih arbitraลพa gubi ogromna javna sredstva samo zato ลกto priznaje meฤunarodnu arbitraลพu kao oblik korporativnog sudiลกta koji stoji iznad domaฤeg pravosuฤa. To znaฤi da arbitraลพa daje meฤunarodnim korporacijama veฤa prava nego hrvatskim rezidentima (kako fiziฤkim tako i pravnim osobama) odnosno daje im prednost pred zakonom ฤime se negira osnovni ustavni princip jednakosti pred zakonom. Za razliku od nekih drugih EU drลพava, naลกa je drลพava predvoฤena domaฤim HDZ maฤaronima prihvatila sporazume koji dozvoljavaju takvo izuzimanje od domaฤih zakona ๐ข๐๐ค๐จ ๐ฌ๐ฎ ๐ฆ๐ง๐จ๐ ๐ ๐ณ๐๐ฆ๐ฅ๐ฃ๐ ๐๐จ๐ง๐ข๐ฃ๐๐ฅ๐ ๐จ๐๐ฅ๐ฎ๐ค๐ ๐จ ๐ฎ๐ค๐ข๐๐๐ง๐ฃ๐ฎ ๐ซ๐๐ณ๐ง๐ข๐ก ๐๐ข๐ฅ๐๐ญ๐๐ซ๐๐ฅ๐ง๐ข๐ก ๐ข๐ง๐ฏ๐๐ฌ๐ญ๐ข๐๐ข๐ฃ๐ฌ๐ค๐ข๐ก ๐ฌ๐ฉ๐จ๐ซ๐๐ณ๐ฎ๐ฆ๐ ๐ค๐จ๐ฃ๐ข ๐ฌ๐๐๐ซ๐ณฬ๐ ๐ค๐ฅ๐๐ฎ๐ณ๐ฎ๐ฅ๐ฎ ๐จ ๐ฆ๐ฤ๐ฎ๐ง๐๐ซ๐จ๐๐ง๐จ๐ฃ ๐๐ซ๐๐ข๐ญ๐ซ๐๐ณฬ๐ข.
[Cjelovita izjava Radniฤke fronte povodom situacije u INA-i: https://www.radnickafronta.hr/1776-ina-u-treba…]