U knjižnici Bogdana Ogrizovića promovirana je 14. rujna 2023. nova zbirka pjesama Biserke Goleš Glasnović Poštovani gospodine Abélard u izdanju Male knjižnice Društva hrvatskih književnika. Pogovor zbirci naslovljen Metatekstualna transpozicija pisanja i smrti napisao je Zvonimir Mrkonjić koji zaključuje kako su obje pjesničke metode kojima se služi autorica u svojoj novoj zbirci pjesama − i pjesma u prozi i pjesma u slobodnom stihu − komplementarne u svojim oprekama pa ih treba shvatiti kao izraz jedinstvene pjesničke osobnosti Biserke Goleš Glasnović. Zbirka je podijeljena u tri tematski raznolika ciklusa.

Prvi ciklus, naslovljen kao i zbirka, čini sedamnaest pjesama u prozi naslovljenih I. pismo, II, pismo … Riječ je o pismima kojima se Heloiza obraća Abélardu, srednjovjekovnom teologu koji je sučelio tradicijske sakralne tekstove i mistične tekstove pa je pridonio kritičkom duhu u njihovim interpretacijama.

Ciklus Ukrajinski rondo, također napisan u obliku pjesama u prozi, svojevrsni je koncept od dvanaest pjesama posvećen ukrajinskim temama, a nadahnut stvarnim ratnim događajima. Suptilan u iskazivanju antiratnog stava i povezivanju sudbine stvarnih ljudi koje je autorica upoznala u Ukrajini (Orest i Edward) i njezinih zamišljenih literarnih i slikarskih suputnika (Debora Vogel, Adam Zagajewski i Olga Boznańska). No ponovno je riječ o imaginaciji koja ispisuje svojevrsni tekst svijeta koji povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost kako bilježi Zvonimir Mrkonjić.

Nakon borgesovskog dijaloga i ukrajinskih antiratnih tema te refleksija o stvarnim umjetnicima i njihovu stvaralaštvu koji se služe svim sredstvima istančane pjesme u prozi, autorica se u trećem ciklusu Počasnice ponovno vraća stihu. U ciklusu Počasnice ističe se pjesma posvećena hrvatskom pjesniku, prevoditelju i ratniku Franu Krsti Frankopanu i njegovoj tragičnoj sudbini kao povijesne osobe, ali i sudbini njegove sjajne poezije koja je predugo čekala da postane važan dio hrvatske barokne baštine. U pjesmi Frankopanska autorica piše na Frankopanovu jeziku, mogućem hrvatskom standardu koji se temelji na sva tri hrvatska narječja i ponovno metatekstualno transponira temu pisanja i smrti.

Zbirku su predstavili urednik Antun Pavešković i pjesnik i književni kritičar Davor Šalat, a pjesme je interpretirao dramski umjetnik Joško Ševo. Šalat smatra kako je riječ o književnici, esejistici, književnoj kritičarki, putopiskinji, osobito o pjesnikinji čiji se izbrušeni poetički diskurs godinama taložio i profinjavao i kako se događao proces sublimacije, preobrazbe raznih sukobljenosti pa čak i tragičnosti u plemenitiji, dublji i estetiziraniji svijet. Također navodi kako je za ovu neveliku, ali kvalitetnu zbirku poetskih tekstova izrazito emblematična naslovnica na kojoj dominira detalj sa slike poljske slikarice Olge Boznańske kojoj je i posvećena jedna od pjesama Djevojčica s krizantemama. A ciklus Ukrajinski rondo određuje kao hommage autoričinu dubinskom poznavanju tog prostora u kojem su se redali ratovi, države i režimi. Treći ciklus naslovljen Počasnice određuje izrazitim senzibilitetom prema prirodi i njezinoj zemljopisnoj raznolikosti te kulturno-mitološkim slojevima. Smatra kako se neke pjesme ovoga ciklusa oslanjaju na mitologijske motive civilizacijskog nomadizma koji se kombiniraju tako slobodno da su nadrealistički asocijativni.

O zbirci Poštovani gospodine Abélard i poeziji Biserke Goleš Glasnović Davor Šalat zaključuje:

Biserka Goleš Glasnović tako je u svojoj petoj poetskoj knjizi napravila sažetak svojih tematskih opsesija. Krenula je od osebujnog viđenja jedne neobične srednjovjekovne ljubavi, koja se može primijeniti na gotovo sve ljubavnike te od suprotstavljanja aktualnom ratnom teroru nad Ukrajinom upozoravanjem na njezinu povijesnu, kulturnu i identitetsku višeslojnost. A stigla je do sinteze u pjesmama zadnjeg ciklusa u kojem se isprepliću prošlost i sadašnjost, priroda i kultura, subjekt i njegov identitet koji je uvelike određen ambijentom u kojem je odrastao i u kojem živi. Poezija je to koja u izražavanju posve prezentnih stanja uvažava njihovu slojevitost. To podrazumijeva osjetljivost za stoljećima nataložene povijesne i kulturne orijentire u prostoru, umjetnosti i, na kraju krajeva, u samoj ljudskoj osobnosti. Zato tekstovi u knjizi Poštovani gospodine Abélard traže pažljivog čitatelja koji će izričajnu, emotivnu i refleksivnu istančanost razlikovati od manipulativnih naloga za brutalnim poetskim oponašanjem brutalne stvarnosti. Ono što smo, dakle, već možda zaboravili da uopće postoji, duševnu finoću i oplemenjujuću kulturu, Biserka Goleš Glasnović poetski uvjerljivo ponovno vraća na scenu kao diskretnu, ali jasno ocrtanu poetičku mogućnost. Njezina razlikovnost upravo je u višeslojnom povezivanju suvremenosti i tradicije.