
KOPRIVNIČKI HOLOKAUST – OBLJETNICA Noć u kojoj su odveli naše susjede i njihovo 51 dijete
Za kulturu sjećanja na II. svjetski rat u našem gradu, a podsjetimo da je to današnja memorijska baština Europske unije i cijelog svijeta, od velike je važnosti datum na koji se dogodio koprivnički holokaust 22. na 23. srpnja, a prema nekim podacima 23. na 24. srpnja 1941. godine.
Na taj datum je u jednoj noći nestala je koprivnička židovska zajednica i otpremljena u Danicu, prvi koncentracijski logor u Nezavisnoj državi Hrvatskoj.
Stoga Koprivnicu danas treba smatrati gradom ishodištem logorskog holokausta u NDH, a što je ovo proljeće apostrofirano i registrirano i na velikoj izložbi „Ako tebe zaboravim… Holokaust u Hrvatskoj 1941.-1945./ Zadnje odredište Auschwitz“ pod patronatom Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Od travnja ustaško je povjereništvo za grad i kotar Koprivnicu dosljedno provodilo rasne zakone pa je Židovima bilo zabranjeno svako kretanje od 19 do 7 sati, ulazak u gradski park, uveden je prisilan rad prema kome su morali čistili gradske ulice i umjesto košenja trave čupali su je rukama te su od svibnja nosili žutu traku na rukavu, a kasnije na prsima i leđima prišivenu žutu tkaninu veličine 15 cm s oznakom “Ž” i Davidovom zvijezdom.
U skladu s brojnim zakonima isključeni su iz gospodarskog, kulturnog i javnog života grada, dok je djeci zabranjeno pohađati škole. U koprivničkoj je navedenoj ‘kristalnoj noći’ prema povjesničaru dr. Zdravku Dizdaru „sakupljeno“ na Zrinskom trgu i kamionima odvedeno u logor Danicu 356 Židova, među kojima 51 dijete.
Odmah potom deportirani su u logore Jasenovac, Gospić, Jadovno, Loborgrad, Lepoglavu, Staru Gradišku, Auschwitz i Auschwitz-Birkenau i bio je to put bez povratka za 95 posto te iznimno vrijedne etničke zajednice koja je kroz gotovo stotinu godina naš grad upisivala u srednjoeuropski gospodarski i kulturni krajolik.
————-
Koprivnica je početkom srpnja svečanim skupom i spomen-izložbom dostojno obilježila 100. obljetnicu rođenja znanstvenika, humanista i sportaša dr. Žarka Dolinara (Koprivnica, 3. 7. 1920. – Basel, Švicarska, 9. 3. 2003.).
U rečenoj spomen-izložbi nalazila se i plaketa Pravednika među narodima koju je braći Borisu i Žarku Dolinaru dodijelila Država Izrael 21. prosinca 1993. godine jer su riskirajući svoje živote spasili život više od 300 Židova u Zagrebu u vrijeme Drugog svjetskog rata i rasnih, nacionalnih i vjerskih progona za Nezavisne Države Hrvatske.
(Prenesen i skraćen tekst autora: Dražen Ernečić viši kustos Muzeja grada Koprivnice, priredio Dušan Gačić).