
Na slici: Scena iz filma „Jevanđelje po Mateju“ Paola Pazolinija
.
„Posle Hajdegera pokazalo se da je mogućnost velikog preloma istorijske egzistencije iščezla i da (h)ramovi, slike i običaji nisu više sposobni da preuzmu povijesnu zadaću kako bi prisilili ljude na novi zadatak. Tradicionalni povijesni potencijali – poezija, religija i filozofija – izgubili su svaku političku djelotvornost i transformisali se u kulturne spektakle i privatna iskustva. U ime trijumfa ekonomije napušteni su svi istorijski zadaci, odnosno redukovani su na jednostavne funkcije unutrašnje ili međunarodne politike. Prirodni život, upravljanje vlastitom fiziologijom, preuzimanje tereta i totalnog menadžmenta – biološkog života, to jest same animalnosti čovjeka, izgledaju sada kao poslednji ozbiljni povijesni zadatak i jedini preostali (ne)politički mandat ljudi“. Giorgio Agamben
.
GEORGIO AGAMBEN – POSLJEDNJI TALIJANSKI FILOZOF
.
Giorgio Agamben (1942.), talijanski profesor estetike, publicist, filozof
Rodio se u Rimu. podučavao estetiku na Sveučilišnom institutu za arhitekturu (IUAV) u Veneciji i živi prilično povučeno. Po izobrazbi je pravnik, a neko je vrijeme studirao književnost i filozofiju. U mladosti se družio sa redateljem Paolom Pasolinijem (u njegovu Evanđelju po Mateju glumio je čak apostola Filipa), Elsom Morante, Albertom Moravijom i drugim književnicima. Giorgijo Agamben je sklon filozofiji zahvaljujući prije svega Martinu Heideggeru. G. Agamben je naime prisustvovao njegovim seminarima što ih je pjesnik Rene Char organizirao u Le Thoru, u Provansi, 1966. i 1968. Godine, i od tada Heidedder ostaje njegovim stalnim sugovornikom. Drugi učitelj, prema njegovim riječima još značajniji, bio je Walter Benjamin, čija je djela objavio na talijanskom.
.
OPSERVACIJE OVOG ZNAMENITOG FILOZOFA NIJE ZGOREG PONOVITI:
.
„Posle Hajdegera se pokazalo da je mogućnost velikog preloma istorijske egzistencije iščezla i da (h)ramovi, slike i običaji nisu više sposobni da preuzmu povijesnu zadaću kako bi prisilili ljude na novi zadatak. Tradicionalni povijesni potencijali – poezija, religija i filozofija – izgubili su svaku političku djelotvornost i transformisali se u kulturne spektakle…
Priredio: MARKO RAGUŽ Sarajevo, jesen 2024.