U Nacionalnoj francuskoj biblioteci Franois Mitterrand – Bnf nezaobilazna, prva velika izložba posvećena apokalipsi.

Apokalipsa, ta zbunjujuća, zastrašujuća riječ, česta u opisu klimatskih, geopolitičkih, ekonomskih ili društvenih pojava. Riječ je koja odražava zabrinutost i zaprepaštenost pred nasiljem u svijetu, govori o kraju svijeta, i kao takva, već dvije hiljade godina prisutna je u kulturi i društvima zapadnog svijeta, svaki put kada se dogodi velika katastrofa, danas najčešće, u pozadini klimatskih strepnji.

Pa ipak, ova riječ znači otkrovenje, otkrivanje. U svom biblijskom izvoru govori o otkrivanju vela sa vječnog kraljevstva koje će ujediniti vjernike u nebeskom Jerusalimu. Riječ nade, osmišljena da odagna najdublje strahove čovjeka ?

Od srednjeg vijeka do danas, izložba prati taj imaginarni svijet prikazujući neke od najprestižnijih rukopisa Jovanove apokalipse, fragmente čuvenih tapiserija iz Angersa, zatim, rijetko predstavljene, ili poznate serije gravura Dürera posvećenih tekstu, ali i brojnih remek-djela, slika, skulptura, fotografija kao i izvoda iz filmskih zbirki, fotografija i instalacija najveće francuske i evropske zbirke, iz javnih i privatnih kolekcija: (Centre Pompidou, Musée d’Orsay, British Museum, Victoria and Albert Museum…)

Izložba je predstavljena u dvije galerije: u prvoj su izložene “Knjiga Otkrovenja” Jovanove apokalipse, najpoznatijeg apokaliptičkog teksta na Zapadu, te sedam pečata do posljednjeg, sudnjeg dana, naglašavajući izvorno pozitivno značenje priče o otkrovenju, a ne tragičnog kraja. Istraživanjem ovog složenog i bogatog teksta, izlaganjem njegovih vizija, kao i velikog broja priča koje se u njemu prepliću, izložba nastoji da, što razumljivije, poveže ove poruke 2000 godina starog upozorenja.

Raskošni iluminirani rukopisi i velika djela – slike, skulpture, crteži, vitraži i tapiserije – svjedoče o važnosti i prisutnosti ovog teksta i njegove ikonografije u srednjem vijeku, i o mitu koji se održao do danas i koji nastavlja da utiče na sadašnjost.

Na izložbi su djela umjetnika kao što su : William Blake, Odilon Redon, Vassily Kandinsky, Zoran Mušič, Ludwig Meidner, Natalia Gontcharova, Otto Dix, Antonin Artaud, Henri Michaux, André Masson, Brassaï, Unica Zürn, Kiki Smith, Tacita Dean, Miriam Cahn, Anne Imhof i drugi.