1.

Kulturtreger u miru – sitnoburžoaski profiter u ratu

a) Proračunati bezobrazluk kulturtregera reakcionarno je obećanje reprodukcije jednog te istog

b) Kulturna industrija dekorativna je upotreba uma, odnosno trijumf prepariranog čistog uma za korisnike slobodnog vremena, primat kopije nad originalom (razulareno poduzetništvo kao masovna obmana), legitimirani šund odozgo i organizirani amaterizam

2.

Liberal u miru – fašist u ratu ideja (apsolutnog duha i nadčovjeka)

a) Fašist svoju vlastitu propast doživljava kao dokaz pravednosti ideje koju zastupa

b) Kulturna industrija izrugivanje je smislu koji će psihoanaliza, za pristojan honorar, reducirati na seksualnu simboliku osmišljene okrutnosti

3.

Malograđanski fašist u miru – nadosobni kleronacist u ratu (staljinovih orgulja protiv panove frule)

4.

Nacionalist u miru – naci-fašist u ratu (barbari protiv socijalista)

5.

Domoljub u miru – kreativni petokolonaš u ratu

6.

Etički građanin u miru – estetički šovinist u ratu (divljih protiv pitomih)

Mala škola za neposredno identificiranje sa zbiljom

7.

Politički zatucan Intelektualac, moj jedini pravi neprijatelj, glumeći ogorčeno sljepilo i klonulu nagluhost u miru – razumno razdragani sluga kiča i sitnog kapitala u ratu

8.

Glazbeni Don Kihot u miru – vojak Švejk u ratu

a) U karikiranoj solidarnosti smijati se nečemu znači ujedno to ismijavati

b) Kulturna industrija čista je pokvarenost ali ne na način Sodome i Gomore, ona oslobođenje od mišljenja kao negacije prikazuje kao zabavno odvikavanje od mišljenja, ona je obećanje slobode i sreće svima osim autsajderima

9.

Estradni idiot u miru – militantni piroman u ratu

10.

Glazbeni snob u miru – oduševljeni etuzijast u ratu lica sivih od dosade protiv svih drugih lica

11.

Glazbena avangarda u miru – ikonoklastička djelatnost onoga koji se odmara u ritmu velikih strasti u ratu

12.

Komunist u miru – partizan u ratu (patoloških ubojica protiv žena i djece)

13.

Aktivist u miru – ilegalac u ratu kapitala i rada

14.

Znanstvenik lakih nota u miru – tehnofeudalac u ratu

15.

Lihvari koje se prezire u miru oni su kojima se najviše zavidi u ratu

16.

Izokrenuti svijet kovencionalnog umjetnika u miru – imitator pseudo narodne kulture u službi vojno-industrijskog stroja u ratu

17.

Seljaci okruženi bukom traktora i kombajna u miru – isključeni iz stvarnosti u ratu (koji im je okrenuo ledja)

18.

Glazbeni entuzijazam korisnog idiota koji radom pobjedjuje prirodu u miru – neprepoznatljivi solist zvani ‘dirigent’ u ratu (koji bi muziku najradije podredio sebi)

19.

Za ‘eros sposobno’ glazbeno zajedništvo u miru može se samo terorom baklji, bubnjeva i himne održati u ratu

PRIOPĆENJE ZA GLUHE I SLIJEPE: SLOBODU NIJE DOVOOLJNO VIDJETI, TREBA JE I ČUTI

1.

Glazba ne može biti ništa drugo nego – glazba

2.

Prema glazbi imamo dužnost, moramo je pronaći

3.

Biti glazbenik znači biti izumitelj, biti sposoban prijeći sa razine koncepcije na razinu realizacije, odnosno sa razine radosnog razaranja i uništavanja prijeći na razinu otmjenog propadanja

4.

Filozofski izdati glazbu znači nastojati joj služiti spekulacijom u trenutku kada se uzvišenost traži u kultu nereda

5.

Melodija, ako se ne može naučiti, odakle dolazi?

Melodija: muzička intonacija kadencirane fraze

6.

Glazbenik kao čudovište originalnosti govori jezikom koji nitko ne razumije, šta se njega tiču bogovi, kulturna industrija, ili još bolje – građanski moral

7.

Zlo snobizma: najkorisnije sluge avangardne pedanterije – služeći svemu, škode onom najboljem, jer ga mješaju s najgorim

8.

Gubitak glazbenog identiteta prisiljava čovjeka na identificiranje s grupom

Kada bi glazbenici samo znali koliko patimo zbog njih, zato tako dobro zvuče

9.

Mjesto vlastitog suda uzmiče pred pravilima većine, obožavanju zabranjenog

a) Svaki užitak potječe iz otuđenosti

b) Okamenjeni moment rezignacije pokazuje nekakvo obožavanje, samoprepuštanje nečemu drugome

10.

Funkcija suca pretpostavlja kodeks sankcija kojim puko mnijenje ne raspolaže

11.

Najbliži rođak glazbi je gimnastika, odnosno krv u kojoj obitava duša

Ideja glazbe u svjetskoj povijesti iskazuje se u ne-inzistiranju na razlikovanju od životinja – naročito od ptica ili kitova

12.

Država utemeljena u zločinu utemeljena je u glazbi

13.

Jedinstvo predodžbe i ‘ja’ nazivamo transcendentnim, a jedinstvo mišljenja i ‘ja’ – imanentnim

14.

Glazbenik želi nalikovati demonima, svira da bi nas smirio ili prestrašio

15.

Da bi se spoznalo ono ‘moguće’ glazba mora dosegnuti ‘nemoguće’