Da je poživio, danas bi Predrag Matvejević napunio devedeset i tri godine.

Veliki intelektualac, u međunarodnim razmjerima. Njegov je Mediteranski brevijar preveden na 23 jezika, na pojedinim je jezicima imao i ponovljena izdanja, samo u Italiji je tiskan u preko 200 tisuća primjeraka. Sasvim sigurno, to je najprevođenija i u svjetskim razmjerima najpoznatija knjiga hrvatske književnosti.

Dobivao je i ugledne međunarodne nagrade poput Premio Strega. Predavao je na prestižnim sveučilištima: pariškoj Sorbonni, rimskoj Sapienzi.

Družio se s najvećim svjetskim piscima i intelektualcima njegova doba. Mnogim našim piscima otvarao je vrata velikih nakladnika i medija.

Pa ipak, “veliki Hrvati” nikad ga nisu htjeli prihvatiti (iako se strastveno borio za njihova demokratska prava, znajući pritom da oni ne bi štitili njegova kad dođe “njihovo vrijeme”). Nikad nije pozvan u članstvo HAZU, jer lokalnim je veličinama smetao njegov “svjetski format”. Osim toga, bio je ljevičar, krležijanac, čak titoist koji se borio protiv Titova “kulta ličnosti”. A više od svega smetalo je njegovo jugoslavenstvo, koje nikad nije bilo negacija partikularnih južnoslavenskih nacija već njihov (bar u njegovoj viziji) skladan zbir!

Nedostaješ, prijatelju