Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2025. László Krasznahorkai veliki je epski pisac u srednjoeuropskoj tradiciji koja se proteže preko Kafke do Thomasa Bernharda, a karakterizira ga apsurdizam i groteskni višak.
Ali ima više žica u njegovom luku, i on uskoro gleda na istok u usvajanju kontemplativnijeg, fino kalibriranog tona. Rezultat je niz radova inspiriranih duboko usađenim utiscima koje su ostavili njegova putovanja u Kinu i Japan. O potrazi za tajnim vrtom, njegov roman iz 2003. godine ‘ Északr ól hegy, Délr ől t ó, Nyugatr ól utak, Keletr ől foly ó’ („Planina na sjeveru, jezero na jugu, staze na zapadu, rijeka na istoku’, 2022) misteriozna je priča s moćnim lirskim dijelovima koji se odvijaju na jugoistoku od Kyota. Djelo ima osjećaj uvoda u bogatu ‘Seiobo járt odalent’ (2008.; ‘Seiobo tamo ispod’, 2013), zbirku od sedamnaest priča uređenih u Fibonaccijevom nizu o ulozi ljepote i umjetničkog stvaralaštva u svijetu sljepoće i prolaznosti. Uz njegov kvintet epova, on predstavlja Krasznahorkaijevo veliko djelo. Posebno je nezaboravna uvodna scena u kojoj snježno bijela čaplja stoji nepomično nasred rijeke Kamo u Kyotu, čekajući svoju žrtvu u virovima ispod. Nevidljiva masi ljudi koji prolaze, ptica postaje neuhvatljiva slika određene situacije umjetnika.
Zajednička nit koja prolazi kroz knjigu je japanski mit o Seiobu, koji prema legendi štiti vrt koji svake tri tisuće godina proizvodi plodove koje daje besmrtnost. U knjizi je mit o nastanku umjetničkog djela i, u nizu epizoda, pratimo nastanak takvog djela u najraznovrsnijem vremenu i okruženjima. Često se čin nastanka javlja nakon dugog perioda pripreme obilježenog tradicijom i uvježbanim majstorijama. Radovi mogu nastati i kao posljedica zakašnjelih ili zbunjenih okolnosti, kao u priči o opasnom prijevozu nedovršene slike poznatog renesansnog umjetnika Pietra Vannuccija iz Firence do Perugije, grada potonjeg rođenja. Dok svi vjeruju da je Perugino, kako ga općenito poznaju, odustao od slikarstva, upravo se u Perugiji događa čudo.
Sam umjetnik je, kao i često u ‘Seiobo tamo dolje’, odsutan iz ovih priča. Umjesto toga, predstavljeni su nam brojke koje malo stoje na jednoj strani posla koji uskoro dolazi u postojanje. To bi moglo uključivati domare, promatrače ili posvećene obrtnike, koji rijetko ili doista nikad ne razumiju značenje djela u kojem sudjeluju. Knjiga je majstorski portret, u kojem čitatelj kroz red ‘bočnih vrata’ vodi do neobjašnjivog čina stvaranja.
Otkrijte više o Krasznahorkaijevom književnom svijetu: https://bit.ly/4pMBORJ
