Vizualna povijest Krampusnachta kroz folklor, ilustracije i ranu kulturu tiska,. Kako se Krampus razvio u europsku kulturnu ikonu

Piše: Hannah Gemeny / MutualArt

Iako se Krampusnacht održava 5. prosinca, Krampus se pojavljuje tijekom cijelog blagdana. Krampusnacht (Krampusova noć) održava se noć prije blagdana sv. Nikole. Danas stoljetni blagdan slave talentirani kostimografkinje i izvođači, pokazujući zastrašujuće kostime inspirirane rogatim čovjekom-jarcem. To je velika promjena u odnosu na dobrotvorno razdoblje darivanja, radosti i smijeha po kojem je zimsko godišnje doba poznato.

U regijama germanskog utjecaja, poput Njemačke i Austrije, mračni zimski sati snažno su utjecali na pripovijedanje unutar mitova i narodnih priča. Iako se Božić na kraju stopio s božićnim vremenom, postoje odjeci starijih tradicija koje su izdržale test vremena. Krampus je jedna od tih figura koja je ostala. Sveti Nikola predstavljao je radost darivanja, izrade igračaka i velikodušnosti, dok je Krampus bio potpuna suprotnost. Upravo u toj sintezi kršćanskih i predkršćanskih ideja leži dualnost nagrade i kazne. Uloga Krampusa je stoga najvjerojatnije bila objasniti zašto su djeca kažnjena, naime, to ne bi bilo karakteristično za sveca. Osim toga, Krampusi mogu biti ostaci izvornih mračnijih aspekata proslava zimskog solsticija, koje su se često odvijale u mraku tijekom dugih zimskih noći.

Njegovo podrijetlo je još uvijek prilično nejasno, jer ne postoji jasan početak njegove priče. Uobičajena je zabluda da se Krampus smatrao sinom Hele, nordijske božice podzemlja, međutim, to je bio kasniji dodatak njegovoj priči – kreativna sloboda koju je uzeo autor Gerald Brom u djelu Krampus: Božićni gospodar (2012.) . Rogata božanstva i entiteti unutar predkršćanskih vjerovanja su bezbrojni, često fluidni arhetipovi koji mijenjaju imena od mjesta do mjesta i s vremena na vrijeme. Stoga bi se Krampus doista mogao izvesti iz raznih priča. Naše moderno razumijevanje lika rođeno je u 16. stoljeću: Krampus (ime izvedeno od Krampen, što znači kandža) napisan je kao pouzdani, nestašni pomoćnik Svetog Nikole, koji kažnjava nemirnu djecu. Ova se tradicija ne održava samo kroz parade, kao što je već spomenuto, već i posjećivanjem predstava koje se održavaju u određenim regijama Europe.

„Obično kada se svetac i Krampus suoče s malim djetetom kod kuće (prije u krčmi gdje su roditelji dovodili djecu), čovjek u biskupskoj mitri, crkvenoj odjeći i bijeloj bradi čuje dječaka ili djevojčicu kako recitiraju molitve ili himne uvježbane za tu prigodu. On pita je li dijete bilo vjerno i poslušno te drži kratku propovijed“, objašnjava profesor antropologije John J. Honigmann u svom članku Maskirano lice . „Njegov groteskno maskirani pratilac, Krampus, stoji u blizini kao strašno upozorenje djetetu koje ne može dobro recitirati ili se pak loše ponašalo tijekom godine. Prisutni su i djetetovi roditelji, a njihov dio zavjere je iz prva potvrditi djetetovu nestašnost, a zatim posredovati kod Krampusa da ne odvede dijete.“

U 19. stoljeću, kako je masovno tiskanje postajalo sve dostupnije, Krampus je postao sezonska pojava u ilustracijama, posebno čestitkama.Krampuskarten (Krampus kartice) bile su tradicionalne čestitke, obično tiskane u boji. U 20. stoljeću litografske tehnike su se dodatno poboljšale; a ove su razglednice bile jednako isplative kao i stoljeće prije, ali su imale i prednost živih boja i visoke kvalitete tiska. Mnogi Krampuskarteni prikupljeni u arhivima nastali su tijekom 1900-ih. Zbog same prirode kartica, mnogi umjetnici ostali su nepoznati unatoč ilustracijama. Ove nadahnjujuće kartice četo zanemarene, ipak daju uvid u ranu modernu povijes masovne kulture dvadesetog stoljeća,     

Njihove poruke variraju i u humoru i u skandalu. Krampus je često prikazan kako maše lancima i brezom, odvodi djecu ili ih progoni. Na jednoj kartici, Krampus je prikazan kako maše vražjim trozubcem i brezovim bičem, odvodeći djecu na jarko crvenim saonicama. Gruss vom Krampus (anglikanski pravopis “Pozdrav od Krampusa” na njemačkom) otisnut je u donjem desnom kutu rukom pisanim pismom. Krampus je ilustriran svojim uobičajenim, prepoznatljivim karakteristikama: dugim, zmijskim jezikom, dva roga i prekriven tamnim krznom. Druga kartica ide korak dalje i ilustrira Krampusove brezove grane kao dugu metlu, s Krampusom koji odvodi bebe u letu. Ovo je jedna od rijetkih kartica tiskanih crno-bijelo, bogata gotičkom estetikom i fantazijom.

Lanci su također vizualni motiv koji se vidi u mnogim Krampuskartenima. Na razglednici iz 20. stoljeća koja prikazuje i Svetog Nikolu i Krampusa, debeli lanac je obmotan oko vrata vraga. Ovi lanci u religijskim i okultnim kontekstima često se odnose na vezivanje zla koja opterećuju grešne duše. Ovo je bila popularna viktorijanska slika, viđena ne samo u Dickensovoj Božićnoj priči, već i u tarot karti Vrag koja se nalazi u Rider-Waite tarot špilu. Sveti Nikola je isto tako vizualni protivnik vraga, koliko i metaforički, odjeven u bijele svetačke haljine, s križem koji mu stoji na vrhu glave. Zapravo, pogled je usmjeren izravno na križ, prije lanca, te ponovno upućujući publiku da slijedi put dobra, a ne zla.

Krampus se čak pojavio u njemačkoj propagandnoj kampanji tijekom Prvog svjetskog rata. Na ovoj razglednici odgovara na telefon s crtanim izrazom lica. Na dnu razglednice otisnuta je fraza „Odmah ću pokupiti sve Srbe“, ovdje prevedena na engleski. Ova antislavenska retorika, uobičajena u Njemačkoj iz doba Prvog svjetskog rata, služila je kao podsjetnik na poslušnost i konformizam. Slično kažnjavanju djece, očekivalo se da će i neprijatelji države biti kažnjeni.

Danas se Krampus i Krampusova noć mogu činiti kao nepovezana proslava sa zapadnim svijetom. Bez obzira na to, vjerovanje u ovog božićnog demona rezultiralo je cjeloživotnim lekcijama koje su istovremeno služile i malim zajednicama i političkim režimima. Jedinstven položaj u kojem se Krampus nalazi, između civilnog života i teološke dogme, proizvod je drevne vjere i modernih ideologija. Ova narodna priča iz davnih vremena možda je za neke samo ikona pop kulture, ali se također može smatrati utjecajnim simbolom za srednju Europu.

Priredio R.Bolković