VINO PELEGRINA
Od Drave k Muri nosim staru nježnost:
Vraćeno vrijeme i preskočen zubac.
Razvlače puti duh u sveprotežnost.
O vratu svilen međimurski rubac.
Toranj do tornja, na ramenu brijega:
Glavica zelja il’ namotan turban.
Čakaturn pruža dlan do Zasadbrega,
A dalje: Martin, Štrigova il’ Urban?
Kao klas ječma duh jednom dozrijeva.
Kroz taban sveca probija se trava.
Muk pismohrane, brašnasta prašina.
Sići je tamo gdje sprud dogorijeva.
Tu hodočašće slavno završava:
Na Muri pijem vino pelegrina.
(Kolovoza, 2015., Flora Green)
radio gornji grad 
