Kao prvo, pravo i puno ime ove svjetski poznate torte nije “Schwarzwald Torte” nego “Schwarzwälder Kirschtorte”. Kao drugo, iako se u pojedinim kvizovima, kao i javnom mišljenju potencira da je torta ime dobila po turistički poznatom dijelu njemačke provincije Bad-Württenberg, Schwarzwaldu, ta tvrdnja možda i nije točna. No, ukoliko se bavimo poviješću gastronomije naići ćemo na mnogo legendi i raznih priča koje su u narodu prihvaćene kao sigurne. Npr. ni pizza nije “jelo siromašnih Rimljana koji su na tijesto stavljali ono što su našli kod kuće”, nego je istina sasvim drugačija. No, vratimo se na našu tortu. Nesumnjivo je geografsko porijeklo torte, ono se nalazi negdje između Schwarzwalda i Švicarske. Prema jednoj teoriji, pravo i iskonsko ime torte je “Schweiz-” a ne “Schwarzwald-” Torte. Naravno, u tu teoriju vjeruju stanovnici Švicarske. Nijemci u kontranapadu imaju čak tri teorije, jedna veselija od druge. Pogotovo ova posljednja, koja je i meni najslađa… ko i torta…
Po jednoj priči ime je dobila po švarcvaldskim tamnim šumama, na koje ih podsjećaj crne tamna čokolada od koje se sama torta i spravlja. Da bi torta dobila ime po čokoladi koja podsjeća na šumu, malo mi je glupava priča. Po drugoj priči, ime je dobila po rakiji od trešnje (Kirschwasser) kojom se aromatizira podloga od biskvita. Ta rakija se uglavnom spravlja u Schwarzwaldu. Po onoj najveselijoj teoriji, dobila je ime po ženskoj narodnoj nošnji iz Schwarzwalda, čiji cofleki na kapama podjećaju na trešnje kojima je torta ukrašena.
Prilično se točno zna da je jedan sličan desert doduše bez ikakvog biskvita bio omiljen poslastica sredinom 19. stoljeća: ukuhane trešnje u vrhnju, s rakijom od trešnji. Kasnije su uz to servirali i komadiće biskvita.
E, sada polako dolazimo do moderne varijante: Slastičar Josef Keller, jedno od desetoro djece lokalnog štrikača čarapa Antona Kellera i žene mu Josefe Steck, kojega je iz švarcvaldskih šuma službovanje tijekom rata dovelo u Bonn, 1919. godine u kavani „Ahrend“ (danas Aigner) studentima servira preteću danjašnjeg oblika. Studenti ko studenti, željni još malo „veselja“ uz tortu, pa je tako u recept ušla i rakija od trešanja. Tako je nastala receptura koji je kao takva ušla u povijest i zadržala se do današnjih dana. Torta u povijest, a Keller u Hitlerov NSDP, gdje je bio jedan od vodećih članova „Kraft durch Freude“, organizacije koja se bavila organiziranjem slobodnog vremena njemačkog naroda. Je li u program ušla i torta povijest nije zabilježila…