.

Ovih je dana Taker Karlson sletio u Moskvu za koju kaže „da je voli i da je prelijep grad“. Šuška se da je u pripremi senzacionalni intrevju sa Vladimirom Putinom…

Najnovije vijesti koje do nas dopiru potvrđuju ova nagađanja. Prema pisanju medija intervju sa predsjednikom Rusije je napravljen jutros, a mogao bi već sutra biti objavljen.

Da kažem i to da je podnaslov ovog teksta „Moskva suzama ne vjeruje“, aluzija na naslov istoimene knjige slavnog ruskog pisca I. Erenburga.

Svijet je na ivici kataklizme, i taj i takav moralno posrnuli Svijet ovaj slavni američki novinar poput Atlasa nosi na svojim leđima. Još jedino Taker Karlson smije otvoreno govoriti o „ovome što nas je snašlo“. S velikim nestrpljenjem iščekujemo intervju sa V. Putinom.

O nedavnoj berlinskoj revoluciji traktorista Karlsnon kaže: „Nijemci su se pobunili protiv svoje aktuelne vlati i njihove “samoubilačke” politike.

Ponašanje Njemačke djeluje samoubilački. Vlada te zemlje je dozvolila administraciji američkog predsjednika Džozefa Bajdena da uništi njihov glavni izvor prirodnog gasa, ‘Sjeverni tok’, i to će osakatiti njemačku ekonomiju u narednim decenijama, ako se uopće više ikada oporavi od toga”, kazao je legendarni Karlson.

„Njemačke vlasti su sada počele da maltretiraju poljoprivrednike. Farme su izvori hrane, a to će posljedično dovesti do gladi. Čini se da je Njemačka čvrsto odlučila da se ubije”, upozorava popularni američki novinar…

Da podsjetim, novinar Taker Karlson se proslavio nakon intervjua sa predsjedničkim kandidatom Robertom Kenedijem Juniorom.

U nastavku jedan fragment iz tog razgovora:

Robert Kenedi Mlađi, bratić nekadašnjeg predsjednika SAD Džona F. Kenedija jedan je od demokratskih predsjedničkih kandidata na predstojećim izborima u Sjedinjenim Državama.

Sudeći po oštrini medijskih nastupa moglo bi se reći da je krenuo na sve ili ništa, odnosno „ili pukovnik ili pokojnik“, što bi se reklo.

Nedavni intervju koji je dao poznatom novinaru Takeru Karlsonu proširio se planetom poput požara. Razgovor je otpočeo žestokom paljbom po aktuelnom predsjedniku Bajdenu:

„Džo pokušava da mene, svog glavnog konkurenta, izbaci iz igre za demokratsku nominaciju. A da podsjetim: moj otac i stric su ubijeni, tako da Nacionalni komitet stranke igra zaista tešku utakmicu“, rekao je Kenedi Mlađi pa nastavlja:

„Berlinski zid je srušen 1989-te, a 1991. se raspao Sovjetski Savez. Gorbačov je tada rekao Toniju Bleru i Džordžu Bušu da će povući 400. 000 sovjetskih vojnika iz DDR-a i dozvoliti im da ujedine Njemačku pod komandom NATO-a. Jedino je tražio da se NATO ne širi na istok. Državni sekretar Džejms Bejker tada je izgovorio čuvenu frazu: „Obećavamo da nećemo pomjeriti NATO ni za centimetar na istok“. A onda su se 1996. i 1997. godine osilili neokonzervativci čiji je osnivač bio Zbignjev Bžežinski. U toj grupi su bili Donald Ramsfeld, Pol Volfovic, Robert Kejgan i Viktorija Nuland. Svi oni su vjerovali da su SAD pobijedili u Hladnom ratu i da im je ta pobjeda dala privilegiju da dominiraju svijetom.

Bžežinski je uvjeren da će 21 vijek biti američki – Rekao je: „Proces moramo započeti širenjem NATO-a na sve bivše sovjetske republike“. Bila je to 1997. godina. Na to je američki arhitekta hladnog rata i ideološki otac politike „odvraćanja“ Džordž Kenan upozorio da će to izazvati burnu reakciju Rusije. Vilijam Peri, dok je još uvijek bio državni sekretar SAD-a, postavio je čak Klintonovoj ultimatum: „Ako to uradite, podnijeću ostavku jer je to jako nepromišljeno“. Slično mišljenje iznio je i tadašnji ambasador SAD u Rusiji Vilijam Berns koji je sada šef CIA-e.

Najveća greška koju je Amerika mogla da napravi – uvjeren je Kenedi Mlađi – upravo je širenje NATO-a na istok. Nismo od onog „jednog centimetra“ otišli dalje metar ni kilometar. Otišli smo hiljadu milja, obuhvatajući 14 zemalja. Zatim smo postavili lansere nuklearnih raketa, protivraketne odbrambene sisteme Idžis i rakete Tomahavk koje mogu da stignu do Moskve za 12 minuta. Smjestili smo ih u Poljsku i Rumuniju, a zatim pokušali da ih dovedemo u Ukrajinu zajedno sa NATO-om.

Kenedi Mlađi procjenjuje da su Amerikanci došli do ruske „crvene linije“, kao što se to već dogodilo 1962. godine tokom Kubanske raketne krize.

On navodi da je američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) finansirala proteste na Kijevskom Mejdanu 2013-2014 i u njih uložila 5 milijardi dolara. I dodaje:

„Mjesec dana prije ukrajinskog državnog udara Viktorija Nuland je obavila tajni razgovor sa ambasadorom SAD-a u Kijevu i formirala vladu Ukrajine sa prozapadnim ministrima. Ništa iznenađujuće. CIA je između 1947. i 1997. godine srušila 83 tuđe vlade“.

Kenedi Mlađi je gledaocima Takerove emisije predočio da se Rusi u Ukrajini godinama tretiraju kao ljudi druge sorte jer ih maltretiraju, rugaju im se, uzimaju im pravo na svoju kulturu i jezik.

Podsjetio je da je Zelenski 2019. javno rekao da je spreman da prihvati sporazume iz Minska, onda iznenada politiku mira okrenuo u suprotnom smjeru:

„Ne znamo šta se zapravo dogodilo, ali je razumno pretpostaviti da mu je američka vlada rekla da to ne smije da učini. Zato je u februaru 2022. 40 000 ruskih vojnika ušlo u Ukrajinu, a mi smo vikali: „Putin pokušava da preuzme vlast u Evropi“. Dakle: samo 40. 000, a u Kijevu živi 3 miliona ljudi. Očigledno, Putin nije želio da zauzme Ukrajinu, već samo da posadi ljude za pregovarački sto. Mjesec dana kasnije, svi dogovori su bili postignuti (u Carigradu), ali je Bajden poslao Borisa Džonsona u Kijev da primora Zelenskog da prekrši sporazum.

Kenedi Mlađi je uvjeren da je Kijev tek posrednik u borbi između Rusije i SAD-a. Za to mu je već plaćeno 113 milijardi dolara. Na pitanje „zašto Amerikanci pomažu Ukrajini“, ministar odbrane Lojd Ostin je odgovorio: „Naš cilj u ovom sukobu je da iscrpimo rusku vojsku i oslabimo njenu sposobnost da se bori bilo gdje drugdje u svijetu“. Bajden je dodao da je „naš cilj promjena režima u Rusiji“. U stvari, to nema nikakve veze sa Ukrajinom.

Kenedi Mlađi procjenjuje da je najgori rezultat američke spoljnje politike postalo približavanje Moskve i Pekinga. Upozorava da američki političari – provocirajući Rusiju na konfrontaciju – zaboravljaju da je ona vodeća nuklearna supersila, te nastavlja:

„Rusi imaju hiljadu puta više nuklearnih bojevih glava od nas. Njihovo oružje je mnogo bolje od našeg. Oni mogu da obore naše nuklearne bojeve glave, a mi ne možemo njihove. Svako ko misli da Rusija nije spremna na sukob sa nama – neka pogleda Netflik dokumentarac o Staljingradu. Htjeli smo i sankcijama da razbijemo Rusiju, ali smo je učinili moćnijom. Rusi sada imaju divan trgovinski sporazum sa Kinom. Tu je i širenje BRIKS-a sa pokušajem da se oslobode dolara.

Potvrdio je da su Sjedinjene Države zaista imale biolaboratorije u Ukrajini koje su radile za njihov program razvoja biološkog oružja.

Robertu Kenediju želimo puno uspjeha i naravno trijumf na izborima. U svakom slučaju bi se trebao dobro pripaziti, jer oni koji su svojevremeno ubili braću Kenedi danas koriste novu taktiku. Na njihovoj su „listi za odstrel“ sada predsjednički kandidati. Takve likvidacije je lakše i jevtinije izvesti i oko njih se ne diše puno „prašine“. Vidjeli smo to prije par tjedana u Ekvadoru, pa nešto ranije je bilo ubistvo bivšeg japanskog premijera, također za vrijeme predizborne kampanje…

Kenedi je ubijen. Njegova je smrt najpoznatija, najzloglasnija od svih dotadašnjih atentata, djelomično i zato što je televizijski snimana i zato što su još živi milijuni ljudi koji su tada već bili dovoljno odrasli da saznaju što se dogodilo. A nijedan drugi atentat nije privukao toliko teorija urote, već i zbog činjenice da Lee Harvey Oswald nije mogao sam jednim hicem pogoditi i promašiti predsjednika nekoliko puta. Snajperist Oswald je pucao, ali bilo je sigurno i drugih strijelaca, a vrlo moguće je da su imali potporu i od nekoga (ili nekih) iz vrha vlasti. Dodatne sumnje unosi žustrina kojom je Jack Ruby ubio Oswalda prije suđenja i bio i sam nakon toga ubijen.

.

WHO IS THE NEXT?

.

„Na dan kad je ubijen J. F. Kennedy neko mi reče: Sine, doba Antihrista je upravo počelo. Žao mi je što ću vam ovo reći gospodine, ali samo mrtvi su slobodni. Tišina djeco, Bitlsi dolaze i držat će vas za ruku. Skliznite niz gelender, uzmite kaput. Feribot prelazi rijeku Mersi i grabi za gušu. Tri skitnice stižu obučeni u dronjke. Skupite paramparčad i zastave na pola koplja spustite. Odoh u Vudstok, sad je doba Vodolije. Sloboda, oh sloboda, sloboda oko mene. Žao mi je što ću vam ovo reći gospodine, ali samo mrtvi su slobodni.“ Bob Dylan

.

„Murder Most Foul“ (Najgnusnije ubistvo)

.

Hiljade su gledale, niko ništa nije vidio.

Desilo tako brzo, brzo, nenadano

na očigled sviju tu, baš tu, a tako krasan predio.

Mađioničarski trik nad trikovima, svima znano.

Savršeno izveden, vješto obavljen,

posao mu se svidio.

Desilo tako brzo, brzo, nenadano

na očigled sviju tu, baš tu, a tako krasan predio.

Hiljade su gledale, niko ništa nije vidio…

.

Ovo je jedan od stihova iz potresne pjesme koju je prije par godina snimio američki nobelovac Bob Dylan koja govori o ubistvu predsjednika Amerike Džona Kenedija. Naziv pjesme je „Murder Most Foul“ (Najgnusnije ubistvo) i traje 16 minuta i 57 sekundi, što je čini najdužim muzičkim uradkom u njegovoj karijeri.

Vremena su burna i dramatična, nadamo se najboljem.

.

„Zbog onih bez nade, nada nam je dana“, negdje je zapisao filozof Valter Benjamin.

.