Mala knjižica džepne biblioteke “Die Photographie im Dienste wissenschaftlicher Forschung “.

Ostavština mog djeda, majstora fotografskog slikanja, iz vremena dok je fotografija još bila mlada, a svojom pojavom omogućila je i prostom puku (a ne samo kraljevima i gospodi) da se “ide slikati kod slikara”.

Iz vremena kada su ‘svjetlopisci’ snimali i izrađivali (fotografske) slike samo pod dnevnim svjetlom, jer još nije bilo “struje”.

Iz vremena dok je i elektrika bila mlada (prije “električarskog rata” između gospode Edisona i Tesle) i kada se još nije ni mislilo da će doći i vrijeme “električnih slika”, a došlo je i mi sada živimo u dobu električnih slika.

Te davne 1909. godine već su postojale prve električne slike, snimljene ljudskom oku nevidljivom svjetlošću koje su davale električne ‘lampe’ čija je svjetlost prodirala do kosti.

I ne samo do kosti, nego i kroz kosti.

Samo osam godina prije izlaska te knjižice iz tiska, gospodin Wilhelm Conrad Röntgen dobio je prvu Nobelovu nagradu (iz fizike) za otkriće nevidljivih svjetlosnih zraka kojima je snimao ‘prve električne slike