Zloglasni nacistički zločinac Joseph Mengele vodio je 10 godina ugodan život u Buenos Airesu što je znala i argentinska vlada, pokazala je analiza 400 stranica Mengeleova dosjea objavljena krajem prošle godine.

Piš: Tamja Rudež (Jutarnji)

Prije otprilike godinu dana argentinski predsjednik Javier Milei naredio je deklasifikaciju, odnosno skidanje oznake tajnosti, sa serije od 1850 dokumenata o nacistima i njihovim aktivnostima u Argentini, kao s i tajnih predsjedničkih dekreta od 1957. do 2005. godine. U skladu s time, Mengeleov dosje na gotovo 400 stranica objavljen je u svibnju 2025. godine, ali nedavno objavljena analiza toga dokumenta otkriva ključne informacije, uključujući i to da je argentinska vlada bila svjesna Mengeleove prošlosti te je sastavila obavještajni dosje o tome zloglasnom liječniku.

Medicinski stručnjaci igrali su središnju ulogu u zločinima koje su počinili nacisti, a najozloglašeniji među njima bio je Josef Mengele (1911. – 1979.), poznat i kao “Anđeo smrti”. Mengele je 1943. godine stigao u koncentracijski logor Auschwitz gdje je bio zadužen za selekciju što znači da je birao među zatvorenicima one koji će moći raditi ili služiti njegovim brutalnim medicinskim eksperimentima i one koji će odmah biti ubijeni u plinskim komorama.

Zastrašujući program

Mengele je vodio niz zastrašujućih istraživačkih programa: posebno je bio zaokupljen istraživanjem nasljednosti, a za tu je svrhu odabrao nekoliko stotina blizanaca. Također, provodio je okrutne eksperimente na trudnicama, uključujući vivisekciju. Kada je 27. siječnja 1945. godine Crvena armija oslobodila Auschwitz, što se danas obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, Mengele je već bio u bijegu sa skupinom nacističkih liječnika. Iskoristivši kaos koji je vladao u savezničkim redovima, četiri se godine skrivao po Njemačkoj da bi u proljeće 1949. godine stigao u Genovu. Tamo je uz pomoć Međunarodnog odbora Crvenog križa dobio talijansku putovnicu pod imenom Helmut Gregor te brodom pobjegao u Argentinu.

U Buenos Airesu je 1950. godine dobio imigracijski dokument pod istim imenom Helmut Gregor, a deklasificirani dokumenti pokazuju da je argentinska vlada bila svjesna njegovog pravog identiteta. Kasnije je 26. studenog 1955. podnio zahtjev za novu osobnu iskaznicu, uključujući i povratak na svoje pravo ime i prezime.

Nakon što je povratio svoj identitet, Mengele je otputovao u Urugvaj kako bi se oženio Marthom, udovicom njegova brata Karla-Thaddeusa te su se vratili živjeti u Argentinu. Prema deklasificiranim dokumentima, vidljivo je da su njih dvoje i Marthin sin Karl-Heinz, Mengeleov nećak, udobno živjeli u elitnoj četvrti Vincente López u Buenos Airesu.

Istodobno, „Anđeo smrti” vodio je medicinski laboratorij Fadro Farm u istoj četvrti. Kako je objavio Jerusalem Post, u Mengeleovu dosjeu nalazi se i svjedočanstvo njegove žrtve Joséa Furmanskog, argentinskog državljanina rođenog u Poljskoj.

Dokumenti također pokazuju kako je argentinska država sustavno prikupljala Mengeleove dokumente, uključujući kopije stranih putovnica pod pseudonimima, fotografije osumnjičenih suradnika, rukom pisane operativne bilješke, imigracijske knjige, sažetke istraga pripremljene za nadređene političare i korespondenciju između argentinskih časnika i međunarodnih istražitelja.

Mengele se toliko uživio u dobar život u Argentini da je 1959. godine zatražio dozvolu za putovanje u Saveznu Republiku Njemačku kako bi posjetio bolesnog oca. Nakon što je primila zahtjev, Savezna Republika Njemačka zatražila je od argentinske vlade Mengeleovo izručenje. – No, kada su argentinske sigurnosne snage stigle po njega, Mengele je već bio pobjegao – rekao je za Jerusalem Post prof. Daniel Feierstein iz Centra za istraživanje genocida u Buenos Airesu.

Analitičari smatraju da je Mengele, kao dio mreže bivših nacista koji su međusobno pomagali jedni drugima, dobio informaciju, vjerojatno iz argentinskih policijskih krugova, da bi mogao biti uhapšen i izručen Saveznoj Republici Njemačkoj. Stoga je 1959. godine pobjegao u Paragvaj gdje je dobio državljanstvo i živio pod lažnim imenom. Navodno ga je štitio diktator Alfredo Stroessner koji je tada bio na čelu Paragvaja jer su njegova i Mengeleova obitelj potjecale iz Bavarske. U međuvremenu, Mengeleova supruga Martha i njezin sin preselili su se u Švicarsku.

Nakon što je izraelska tajna služba Mossad 1960. godine u Buenos Airesu uhvatila nacističkog zločinca Adolfa Eichmanna, Mengele je pobjegao u Brazil. Dokumenti pokazuju da su mu u Brazilu pomogli tamošnji poljoprivrednici njemačkog porijekla koji su bili nacistički simpatizeri.

U Brazilu je Mengele živio pod imenom Peter Hochbichler sve do svoje smrti 1979. godine uslijed moždanog udara tijekom plivanja. Pokopan je pod imenom Wolfgang Gerhardt, a brazilske vlasti su njegovo tijelo ekshumirale i identificirale tek 1985. godine.