Snježana Banović: Fragment iz knjige o kazalištu u NDH


Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma obilježava se 9. studenoga svake godine u znak sjećanja na Kristalnu noć (9. i 10. studenoga 1938. godine), kada je u nacističkoj Njemačkoj i Austriji započeo masovni državno organizirani progon Židova. Tim povodom prenosimo ulomak iz knjige Snježane Banović o kazalištu u NDH.

Zakon o prisezi vjernosti Državi Hrvatskoj i Poglavniku bio je objavljen odmah, već 10. travnja. Ustašama je bilo osobito stalo do provođenja ovog akta koji se morao izvršiti u roku od tri dana. U Kazalištu je potpisivanje Prisege priređeno 28. travnja, i to na svečan način, na pozornici koja je bila urešena velikom Poglavnikovom slikom omotanom u hrvatsku državnu zastavu. Novi intendant Žanko je dao izjavu u kojoj je uz najavu budućih reformi istaknuo da “u savjest svakog člana kazališta” moraju ući “dvije velike i duboke realnosti: prva je realnost Nezavisna Država Hrvatska, a druga je realnost njezin osnivač, poglavar i Poglavnik g. dr. Ante Pavelić. Potom su svi nazočni uz podignute ruke “na fašistički način, a neki i s tri prsta u zraku” uglas za Žankom ponavljali prisegu. Prisegu tada nisu potpisali pravoslavni članovi obaju ansambala, njih dvadesetak, jer su u to vrijeme bili u zatvoru u Petrinjskoj ulici. Lako je pretpostaviti da prisezi nije nazočilo ni ono malo Židova iz Kazališta, jer je upravo tih dana novopostavljeni ministar unutarnjih poslova Andrija Artuković izjavio za Deutsche Zeitung in Kroatien da će vlada NDH “uskoro riješiti židovsko pitanje na isti način kao što ga je riješila njemačka vlada”, ističući “da će se svom strogošću nadzirati, da se rasni zakon u najskorije vrijeme striktno primijeni”. Do sprovođenja Zakonske odredbe o zaštiti narodne i arijske kulture hrvatskog naroda od 4. lipnja 1941. prošlo je nešto više od mjesec dana kada je i zakonski Židovima zabranjeno “sudjelovanje u radu, organizacijama i ustanovama društvenog, omladinskog, športskog i kulturnog života hrvatskog naroda uopće, a napose u književnosti, novinarstvu, likovnoj i glazbenoj umjetnosti, urbanizmu, kazalištu i filmu”.